Novosti
28
Udruga Hera na sastanku sa pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, održala je sastanak s predstavnicama sedam skloništa i savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja i to: Ženska soba – Centar za seksualna prava, Ženska pomoć sada, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Udruga žena Vukovar, Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ Čakovec, SOS telefon – Grad Rijeka, Udruga za pomoć žrtvama nasilja, Psihološki centar Tesa te Udruga žena „Hera“ Križevci koju je predstavljala predsjednica udruge Marina Švagelj Jažić.
Opširnije»13
Obilježavanje 10. godišnjice postojanja!
Kako smo obilježili 10. godina djelovanja
Osim članica Udruge i volontera, na obilježavanju obljetnice prisutni su bili i ostali suradnici te partneri, među kojima i predstavnici Policije, Centra za socijalnu skrb, Crvenoga križa, škola, vrtića, zdravstvenih djelatnika te udruga, dok je u ime Grada Križevaca nazočan bio pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti mr.sc. Mladen Tenodi koji je pohvalivši rad Udruge obećao i daljnju podršku Grada. Svima koji su tijekom proteklog razdoblja pomagali Udruzi u realizaciji aktivnosti, dodijeljene su zahvalnice.
30
Udruga žena HERA istražila prisutnost nasilja među djecom
Prezentaciji su osim predstavnica HERE prisustvovale i predstavnice Centra za socijalnu skrb Križevci, predstavnice Odjela za društvene djelatnosti Grada i ureda Gradonačelnika, te predstavnice iz ureda načelnika PU Koprivničko križevačke, predstavnice OŠ grada Križevci te Radia Križevci.
Opširnije»26
“Nasilje nad ženama s invaliditetom”
Udruga Hera sudjelovala 21.11. u Hotelu Internacional u Zagrebu na okruglom stolu „Nasilje nad ženama s invaliditetom“ povodom 25.11. Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.Okrugli stol organiziran je u suradnji Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ženske sobe te Ureda pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom.
Uvodničarke okruglog stola bile su Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula i predsjednica Mreže žena s invaliditetom Gordana Jurčević. Okrugli stol okupio je brojne sudionike/ce iz javnog i civilnog sektora.
Cilj okruglog stola je bio otvoriti diskusiju o specifičnim problemima i poteškoćama žena s invaliditetom vezano uz iskustva različitih oblika nasilja, diskriminaciji kojoj su sustavno izložene i problemima s kojima se suočavaju prilikom prijave nasilja
Žene s invaliditetom su posebno osjetljiva društvena skupina koja se često radi svog spola i radi svog invaliditeta nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce i žene bez invaliditeta, ali i u odnosu na muškarce s invaliditetom.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova navela je da je ured je zaprimio četiri pritužbe žena s invaliditetom pa se tako, na primjer, postupalo po pritužbama dviju gluhonijemih studentica koje je Sveučilište u Puli odbilo upisati upravo zato što su gluhonijeme zbog čega im je bio problem organizirati nastavu. Ured pravobraniteljice izrekao im je upozorenje i preporuku, a jedna od te dvije djevojke je u međuvremenu završila fakultet i radi kao asistentica osobe s invaliditetom.
Pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom navela je da prema Registru osoba sa invaliditetom i Zavoda za javno zdravstvo od 06.11.2012.g.ima 518 389 osoba sa inavaliditetom, od toga 206 022 ili 39,7 % su ženskog spola od toga 15 212 su djevojčice ili djevojke do 18 g. Problem je također i u zakonskoj regulativi odnosno postupanju u slučaju nasilja nad ženom sa invaliditetom, jer Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji ne sadrži specifičnosti vezane uz žene sa invaliditetom. Predsjednica Mreže žena sa invaliditetom predstavila je SOS telefon za žene sa invaliditetom koje su preživjele neki od oblika nasilja, te se osvrnula na ovisnost o drugoj osobi, osječaj nemoći, teškoće u dokazivanju nasilja, nedostatku obrazovanja i informacija o prihvatljivim i neprihvatljivim radnjama, socijalnoj isključenosti i nepovjerljivosti u sustav a to su zapravo i najčešći razlozi za neprijavljivanje nasilja.Nasilje nad ženama sa invaliditetom najčešće je vezano uz nasilje unutar obitelji (najšečće psihičko od strane partnera), nasilje od okoline te nasilje na radnom mjestu.
Iz informacija iznesenih na okruglom stolu proizlazi da su stručni djelatnici/ce koji rade sa žrtvama obiteljskog nasilja koje su osobe s invaliditetom nesenzibilizirani, a to se odnosi na postupanje policije, zdravstvenih i drugih radnika/ica.
Stoga je neophodna edukacija u području senzibiliziranja stručnih osoba čiji je posao pomagati ili osigurati dostupnost, pogotovo zdravstvenih, ali i svih ostalih usluga ženama s invaliditetom.
predsjednica udruge
Marina Švagelj Jažić












