Novosti

1. međunarodna konferencija o seksualnom nasilju u Hrvatskoj

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava i su-organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održana je u petak, 23.10.2015.g. u Hrvatskom saboru 1. međunarodna konferencija o seksualnom nasilju „Sustav javnih politika i podrške za žrtve seksualnog nasilja“.

Ciljevi konferencije su podići svijest o neprihvatljivosti svih oblika nasilja prema ženama i djevojkama, upoznavanje nadležnih tijela i institucija s problemom nedostatne podrške za žrtve/preživljavačice seksualnog nasilja u Hrvatskoj, unaprjeđenje sustava podrške žrtvama/preživljavačicama seksualnog nasilja kroz razvoj i implementaciju javnih politika i potrebnih servisa za rad sa žrtvama i uspostavljanje i jačanje međuresorske suradnje svih nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva u pružanju podrške žrtvama i suzbijanju seksualnog nasilja.

Teme konferencije bile su:Važnost pružanja pomoći i podrške žrtvama/preživljavačicama seksualnog nasilja, uloga Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te primjeri dobre prakse iz europskih zemalja u suzbijanju seksualnog nasilja.
U uvodnom djelu konferencije prisutnima se obratila Maja Mamula iz Ženske sobe  te Helena Štimac Radin koja je govorila o projektu Moj glas protiv nasilja u okviru kojeg se i održala konferencija. Izlagaći /ce su bili/e: Liz Kelly, ravnateljica Odjela za studije o nasilju nad djecom i ženama sa Sveučilišta London Metropolitan, Catherine Le Magueresse sa Sveučilišta Sorbonne o načinima suzbijanja muškog nasilja prema ženama, Lepa Mlađenović, feministička aktivistkinja iz Beograda o ženskim centrima protiv silovanja i odgovornim državama i Biljana Branković, nezavisna istraživačica i konzultantica, članica GREVIO skupine stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama.

 

 

 

 

 

U nastavku konferencije govorile/i su Maja Mamula ( Ženska soba – Centar za seksualna prava), Marijana Senjak ( Inicijativa za Ženski sud – Feministički pristup pravdi), Hrvoje Đuran (Ministarstvo unutarnjih poslova), Helenca Pirnat Dragičević ( Državno odvjetništvo Republike Hrvatske),  Lana Peto Kujundžić ( Županijski sud u Zagrebu),  Goran Arbanas (Klinika za psihijatriju Vrapče,  Zavod za forenzičku psihijatriju te Branka Žigante Živković (Visoki prekršajni Republike Hrvatske, Nacionalni tim za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama).
Konferenciju je moderirala Željka Jelavić iz  Centra za ženske studije.

Na održanoj 1. međunarodnoj konferenciji o seksualnom nasilju u Hrvatskoj doneseni su sljedeći zaključci i preporuke:
1. Postupak prijave seksualnog nasilja treba učiniti što manje traumatizirajućim za žrtve, poštujući pri tome sva prava ali i specifičnosti žrtava seksualnog nasilja.
2. Sudski postupak potrebno je učiniti osjetljivim za potrebe žrtava seksualnog nasilja kroz skraćivanje trajanja postupka, informiranja žrtve te osjetljivosti za specifične potrebe žrtava seksualnog nasilja (npr. korištenje video linka).
3. Centar (centri) za žrtve seksualnog nasilja izvor su podrške za žrtve seksualnog nasilja, ali i važni društveni akteri po pitanju seksualnog nasilja uopće. Važno je podržati rad postojećih, kao i otvaranje novih centara.
4. Važna je međusobna suradnja i uvažavanje svih ključnih aktera koji rade na suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju direktne pomoći i podrške žrtvama. Pri tome je nužno istaknuti važnost suradnje nadležnih institucija organizacija civilnog društva.
5. Seksualno nasilje specifičan je oblik nasilja o kojemu je potrebno informiranje i educiranje stručnjakinja i stručnjaka koji rade sa žrtvama seksualnog nasilja, kao i općenito na problemu seksualnog nasilja. Stoga, potrebna je obavezna i sustavna specijalizirana edukacija za osobe iz nadležnih edukacija koje rade na području seksualnog nasilja.
6. S obzirom na postojeću stigmu žrtava seksualnog nasilja kako u obitelji, tako i na radnom mjestu, ali i u društvu općenito, nužno je temeljito i sustavno raditi na senzibiliziranju građanstva za problem seksualnog nasilja i destigmatizaciji žrtava.                                                                                             7. Potrebno je osigurati praćenje provedbe Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.      8. Istraživanja o prevalenciji, posljedicama kao i elementima koji pridonose prijavi nasilja, ključan su izvor informacija i komunikacije sa žrtvama seksualnog nasilja i njihovim potrebama. Upravo zbog ovoga potrebno je podržati i potaknuti provođenje istraživanja na ovu temu.
9. Usprkos određenim pozitivnim pomacima ostvarenim kroz suradnju institucionalnog sektora i organizacija civilnog društva, iznimno je važno  da same institucije kontinuirano unaprjeđuju rad sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje.
10. Bez obzira u kojem segmentu društva djelujemo, unutar institucionalnog okvira ili izvan njega, svi/e moramo raditi na prevenciji i edukaciji, imajuću na umu prije svega mlade osobe. Tu je prije svega važno naglasiti odgovornost države koja treba osigurati sa se svi potrebni preduvjeti za takve edukacije i dogode.

Na konferenciji je ispred HERE prisustvovala predsjednica Marina Švagelj Jažić.

Konferencija je organizirana u sklopu projekta “Moj glas protiv nasilja“ financiranog od Europske komisije u okviru natječaja Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS, čiji je nositelj Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske.

Sudjelovanje na projekciji filma “Hrabra djevojka”

Članice HERE sudjelovale su u četvrtak, 22. listopada u   kinu Europa na projekciji  film ‘Hrabra djevojka‘ (orig. Difret), nagrađenog priznanjima na Sundanceu i Berlinaleu, a prikazivanje filma ostvaruje se u suradnji s organizacijom Ženska soba – Centar za seksualna prava, koja djeluje s ciljem osnaživanja žena u borbi protiv seksualnog nasilja.

Tijekom prikazivanja u domaćim kinima distributer filma, Zagreb Film Festival, donirat će tri kune od svake prodane ulaznice organizaciji Ženska soba.

Debitantsko dugometražno ostvarenje etiopijskog redatelja Zeresenayja Meharija snimljeno je prema istinitom događaju, a govori o četrnaestogodišnjoj djevojčici Hirut koja je u samoobrani ubila jednog od svojih otmičara i silovatelja. Odvjetnica Meaza nastoji ju spasiti od izgledne smrtne kazne, no situaciju otežava činjenica da se radi o jednom od uobičajenih lokalnih običaja otimanja i prisvajanja nevjeste.

Međutim, prema redateljevim riječima, ovaj film nema negativaca, a ako u njemu i postoji neprijatelj, to nije osoba, već tradicija. ‘Hrabra djevojka’, naime, otkriva kompleksnost etiopijske svakodnevice u kojoj se duboko ukorijenjeni agresivni patrijarhat sukobljava s nastojanjima novih generacija koje Etiopiju žele transformirati u državu jednakih prava. Događaj prema kojem je film snimljen zbio se 1996. godine, no riječ je o široko rasprostranjenom običaju otmice djevojčica i sklapanja maloljetničkih brakova. Nastanku ovog “malog filma s velikom misijom” (Los Angeles Times) kumovala je i sama Angelina Jolie kao producentica, ističući da film “pokazuje kako hrabrost odvažnih pojedinaca može probuditi svijest čitavog društva”.

Nakon filma uslijedila je diskusija u kojoj su sudjelovale Lepa Mlađenović i Sanja Kovačević, a diskusiju je moderilara  Paula Zore iz Ženske sobe.

Film je  također  bio uvod i najava  održavanja 1. međunarodne konferencije o seksualnom nasilju u Hrvatskoj koja se održala u petak 23.10. u Saboru RH u  organizaciji Ženska sobe u partnerstvu s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH i Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) te u su-organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja prema ženama i djevojkama

 

Radionice za žene u sklopu projekta Aktivno za socijalnu sigurnost i jednake mogućnosti u svijetu rada

Udruga “HERA“ započinje sa provođenjem BADGE  radionica  u okviru projekta Aktivno za socijalnu sigurnost i jednake mogućnosti u svijetu rada.
Radionice su namijenjene  nezaposlenim ženama i ženama koje žele pokrenuti posao ili su ga tek pokrenule a nedostaje im podrška i savjet

Teme radionica bit će Kako upravljati ciljevima i preprekama, Kako uspješno komunicirati, Kako povečati samopouzdanje i Kako pokrenuti posao od kuće.

 

Radionice će se održati u Koprivnici u suradnji sa Gospodarskom komorom, Županijskom komorom Koprivnica u prostoru Županijske komore Koprivnica, Frankopanska 3, Koprivnica.

Termini održavanja radionica su utorak, 27.10.2015. i utorak, 03.11.2015. s početkom u 11h.

 

U Križevcima radionice će se održati u prostoru Kluba kulture, udruge K.V.A.R.K., Mažuranićev trg 1, Križevci.

Termini održavanja radionica su četvrtak, 29.10.2015. i četvrtak, 05.11.2015. s početkom u 11h.

 

Sve zainteresirane osobe mogu se prijaviti putem e-maila na adresu info@udruga-hera.info ili pozivom na broj 271 335.

U procesu informiranja žena o radionicama pomogao nam je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Križevci  sa kojim  surađujemo.

O radionicama:

BADGE radionice (Trening i edukacija žena poduzetnica) namijenjene su ženama, poduzetnicama – početnicama koje su često višestruko diskriminirane: na osnovu spola, bračnog I obiteljskog statusa, porijekla, dobi.  Cilj je osnažiti žene suočene s višestrukim teškoćama u svijetu rada i zainteresirane su za pokretanje vlastitog posla. Radionice pružaju sigurnu i poticajnu okolinu gdje je moguće razrađivati i provjeravati ideje za pokretanje posla, dijeliti svoje probleme, pitanja koja ih muče, prilike i izazove te razvijati samospoznaju i vjeru u sebe.

Sudjelovanje donosi i te povezivanja s drugim ženama koje se suočavaju sa sličnim problemima. Nakon radionica sudionicama će biti osigurana podrška i mentorstvo u slijedećim koracima razvijanja ideje započinjanja poslovnog poduhvata.

 

O projektu:

Projekt provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena HERA Križevci  i Centrom za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN” i ima za cilj osnažiti  partnerske organizacije za pružanje socijalnih u Gradu Zagrebu, Koprivničko križevačkoj županiji, Požeško slavonskoj županiji i Krapinsko zagorskoj županiji kroz edukaciju, osnaživanje, umrežavanje i promociju pružanja socijalnih usluga.

 

U okviru projekta Aktivno za socijalnu sigurnost i jednake mogućnosti u svijetu rada su, u svrhu jačanja kapaciteta partnerskih organizacija, provedeni različiti treninzi i radionice, te je  uspostavljena mentorska mreža za podršku korisnicima/ama programa. U edukacijskom programu  BADGE sudjelovati će 90 polaznica iz četiri županije  kojima je nakon radionica dostupna mentorska podrška. Partnerske organizacije su provele analizu stanja o socijalnih usluga te donijele preporuke za unaprjeđenje kvalitete i dostupnosti socijalnih usluga. Organizacije pružaju usluge savjetovanja za marginalizirane skupine žena, žene žrtve nasilja, te pružaju pravnu  i savjetodavne pomoći iz radnih i socijalnih prava. Rezultati projekta bit će predstavljeni na  završnoj konferenciji koja će uključiti sve relevantne dionike – predstavnike/ce ministarstava, agencija, lokalne vlasti, organizacija civilnog društva, donatora i medija.

Održan Mentorski sastanak u sklopu projekta “Zajedno za mame”

16.10. u petak u Centru za socijalnu skrb Križevci održan je mentorski sastanak u sklopu projekta Zajedno za mame. Sastanku su prisustvovali/e predstavnici/e partnerskih organizacija na projektu Udruge roditelja Korak po korak, Udruženja djeca prva, Centra za socijalnu skrb Križevci i udruge “HERA”.

Cilj sastanka je bio izrada Protokola o postupanju u pružanju socijalnih usluga maloljetnim trudnicama,  mladim i maloljetnim majkama u riziku od socijalne isključenosti. Drugi dio sastanka bio je posvečen dogovoru oko okruglog stola i dionicima okruglog stola.

 

 

 

 

 

 

 

Projekt “Zajedno za mame” je usmjeren na umrežavanje i osnaživanje organizacije civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga maloljetnim i mladim majkama u riziku od socijalne isključenosti primjenom modela „Mama je mama“ udruge roditelja „Korak po korak“, s ciljem osnaživanja organizacije civilnoga društva za primjenu standarda kvalitete u pružanju socijalnih usluga maloljetnim i mladim majkama u riziku od socijalne isključenosti, te umrežavanja organizacije civilnog društva s institucionalnim pružateljima socijalnih usluga radi osiguravanja kvalitetne pomoći i podrške maloljetnim i mladim majkama u riziku od socijalne isključenosti na području Koprivničko-križevačke županije.

Projekt financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH.

 

U Srednjoj gospodarskoj školi Križevci obilježen Europski dan borbe protiv trgovine ljudima

Povodom obilježavanja 17.10. Europskog  dana borbe protiv trgovanja ljudima, u sklopu Savjetovališta za mlade Udruga HERA u suradnji s  policijskim službenicama za prevenciju Policijske uprave Koprivničko-križevačke u utorak, 13. listopada, održala je radionice za 36 učenika četvrtih razreda Srednje gospodarske škole  Križevci.

Cilj ove radionice je pobliže upoznavanje s pojmom “Trgovanje ljudima”,koji predstavlja vrbovanje, kupnju, prodaju, predaju, prijevoz, poticanje ili posredovanje u kupnji, prodaji ili predaji, pružanje utočišta i prihvat osoba, uporabu sile, prijetnju uporabom sile ili drugim oblicima prinude, otmice, prijevare, zlouporabe položaja ili ovlasti da bi se došlo do pristanka osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, u svrhu iskorištavanja koje minimalno uključuje korištenje osoba u prostituciji ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilan rad ili usluge, ropstvo, postupke slične ropstvu, trgovanje organima i drugo. Trgovanje ljudima iz dana u dan postaje sve veći problem diljem svijeta pa tako i kod nas. Na ovoj smo radionici srušili predrasude da se ovaj problem događa u nekim drugim gradovima, dugim državama i samo od strane nepoznatih ljudi.

Ovom prilikom učenicima smo prikazali kratki film “Dvije djevojčice” koji prati život dviju djevojčica: od snova o budućnosti kao djece do prevare od strane osoba kojima su vjerovale i koji su ih uveli u lanac prostitucije.

Nastojali smo učenike pobliže upoznati s izazovima i opasnostima koje ih čekaju na njihovom putu nakon završetka škole, posebice kad krenu u potragu za zaposlenjem. Također upoznali smo ih i s mjerama koje mogu poduzeti kako bi se adekvatno zaštitili od ovog, jednog od najbrže rastućih zločina današnjice koji se smatra modernim oblikom ropstva 21. stoljeća.