Novosti

Sudjelovanje na Regionalnoj konferenciji “Femicid Watch – za prevenciju femicida u RH”

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama – 25. studenog, kojim počinje međunarodna kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova organizirala je u Zagrebu Regionalnu konferenciju „Femicid Watch – za prevenciju femicida u Republici Hrvatskoj“.Na konferenciji je ispred udruge “HERA” sudjelovala Marina Švagelj Jažić.

Konferenciju su otvorile pravobraniteljica Višnja Ljubičić i dr.sc. Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i  socijalnu politiku Republike Hrvatske.  O rodnom aspektu nasilja  i nasilju kao globalnom problemu govorila je posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama,  njegove uzroke i posljedice, dr. Dubravka Šimonović koja je ujedno predstavila inicijativu pokretanja promatračkog tijela ili sustava na  nacionalnim razinama nazvanog „Femicid Watch“ koji bi pratili pojavnost ubojstava žena iz rodnog aspekta te analizirali podatke radi  uočavanja ključnih propusta koji dovode do ubojstava žena od strane njihovih supruga ili bivših i sadašnjih partnera.

Prvi panel konferencije bio je posvećen stanju u regiji, zakonodavnom okviru kao i statističkim podacima vezanim za ubojstva žena i nasilje u obitelji.Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić  istaknula je da postoji  trend povećanja broja prijava kaznenog djela među bliskim osobama, zabrinjavajuće rezultate istraživanja prema kojem oko 40%  mladih smatra da je nasilje partnera prema partnerici opravdano, propuste nadležnih tijela, problem dvostrukog uhićenja, preblage kazne, te način medijskog izvještavanja o nasilju nad ženama.  Istaknula je nužnost sustavne i kontinuirane edukacije svih dionika.

O stanju u drugim zemljama regije vezano za femicid i rodno uvjetovano nasilje nad ženama govorile su gošće iz regije:
Brankica Janković, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije,
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine,
Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.
Moderirala je dr. Dubravke Šimonović.

Na drugom panelu pokušalo se sagledati sadašnje stanje i definirati mehanizmi prevencije nasilja u obitelji i partnerskim vezama koja dovode do ubojstava žena. O statističkim podacima kao i o kampanja osvještavanja govorio je Dražen Vitez, zamjenik glavnog ravnatelja policije za opću sigurnost. O zakonodavnom okviru i načinu procesuiranja počinitelja te mehanizmima zaštite žrtava govorila je Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda RH. Gordana Sobol, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova 5., 6. i 8. saziva Hrvatskog sabora, Nada Drobnjak, bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost 25. saziva Skupštine Crne Gore i dr. Maja Mamula iz Ženske sobe – Centra za Seksualna prava, Zagreb, svojim izlaganjima na 2. panelu ukazale su na konkretne slučajeve i probleme u funkcioniranju sustava zaštite žrtava, procesuiranja počinitelja i prevencije.

Na kraju Konferencije doneseni su zaključci:

1.    Hitno pokretanje postupka ratifikacije Istanbulske Konvencije.
2.   Intenzivna, organizirana, sveobuhvatna i sustavna edukacija svih organizacija, tijela i institucija koje se bave nasiljem nad ženama (prvenstveno, policije, državnog odvjetništva i sudova)
3.   Umrežavanje, koordinacija i zajedničko djelovanje kroz međuinstitucionalnu suradnju i razmjenu informacija između svih dionika uključenih u proces prevencije i suzbijanja nasilja nad ženama. Jačanje i formaliziranje suradnje s organizacijama civilnog društva.
4.    Dosljedna provedba politike „Nulte tolerancije prema nasilju nad ženama“.
5.    Promijeniti neadekvatnu reakciju nadležnih institucija na ranije prijavljeno nasilje najčešće dovode do ubojstava žena.
6.    Osvijestiti činjenicu da je nasilje nad ženama velika kočnica ukupnom razvoju društva.
7.    Uvesti rodno-senzibilnu statistiku vezano uz nasilje nad ženama u sve institucije, posebice na sudovima.
8.    Ojačati preventivne mjere, posebice kroz sustavnu izobrazbu djece i mladih o pogubnosti nasilja nad ženama.
9.    Svaki pojavni oblik nasilja nad ženama goniti po službenoj dužnosti.
10.  Ojačati regionalnu suradnju i osigurati češću razmjenu iskustava.
11.  Organizirati zakonodavni, praktični i provediv okvir sveobuhvatne podrške žrtvama nasilja prije, za vrijeme i nakon postupaka procesuiranja obiteljskih nasilnika.
12.  Ustanoviti tijelo i suradnju tijela efikasnog i sveobuhvatnog monitoringa, prikupljanja podataka, analize slučajeva ubojstava žena i izvještavanja – „Femicid Watch“.


 

Danas je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

 

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine, obilježava se u znak sjećanja na dan kada je 25. studenoga 1960.  sestre Patriu Minervu i Mariu Teresu Mirabal u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

Sa 25.11.  počinje akcija “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” kao globalna kampanja koju obilježava 1.700 organizacija u preko 100 država svijeta.

Kampanja “16 dana aktivizma” obuhvaća četiri važna međunarodna datuma koja povezuju žene, nasilje i ljudska prava:

25. studeni – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
1. prosinac – Svjetski dan borbe protiv AIDS-a
3. prosinac – Međunarodni dan osoba sa invaliditetima
6. prosinac- Godišnjica Montrealskog masakra
10. prosinac – Međunarodni dan ljudskih prava

Svaka treća žena će tijekom svog života biti žrtvom nekog oblika nasilja.Prema poznatim podacima, u Hrvatskoj je svakih 15 minuta zlostavljana jedna žena. Iz godine u godinu statistika pokazuju kako je sve više onih, koji trpe fizičko, seksualno, emocionalno , ili ekonomsko zlostavljanje.

Veliki broj nasilja nad ženama ostaje neregistriran zbog straha od prijavljivanja nasilnika. Pojedina istraživanja pokazuju kako žene trpe nasilje i po 10 do 15 godina prije nego što konačno odluče potražiti pomoć.

Nasilje nije privatna stvar već problem svih nas i društva u kojem živimo.

Recimo NE NASILJU.

 

Održana tematska sjednica Međuresornog tima za prevenciju nasilja

25. listopada 2016.g. održana je u policijskoj upravi Koprivničko-križevačkoj tematska sjednica Međuresornog tima za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Koprivničko -križevačke županije.

Tematsku sjednicu organizirali su Županijski tim za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama Koprivničko-križevačke županije, Ženska soba – Centar za seksualna prava, Nacionalni tim za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, te Udruga „Hera“ iz Križevaca.

Na početku prisutnima se obratila voditeljica Županijskog tima Valerija Golubić, a na istoj je sudjelovalo 20 osoba: članovi Županijskog tima, predstavnici centara za socijalnu skrb Koprivnica, Križevci i Đurđevac, te policijski službenici za poslove maloljetničke delinkvencije policijskih postaja.

Sjednicu su vodile Maja Mamula, psihologinja, koordinatorica Ženske sobe i savjetodavka Centra za žrtve seksualnog nasilja, te Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda i v.d. predsjednica Nacionalnog tima za suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.

Tijekom sjednice se kroz primjere iz prakse raspravljalo o problematici žrtava općenito, odnosno o nedovoljnom poštivanju prava koje žrtve imaju prema međunarodnim propisima, te nacionalnom zakonodavstvu.

Posebna pažnja bi trebala biti usmjerena na žrtve najtežih kaznenih djela – seksualnih delikata, a koji je problem često marginaliziran i neprepoznat kao takav u svim sferama društva. Posljedice takovih delikata ne pogađaju samu žrtvu, već pogađaju i njihove obitelji, ali i društvo u cjelini.

Zaključak je da je nužno dosljedno provoditi i koristiti u radu svih institucija međunarodne propise i poštivati prava žrtava, na način koji se poštuju i provode prava počinitelja, a ujedno i ulagati u prevenciju od najranije dobi i edukaciju svih stručnjaka iz institucija koje se bave problematikom žrtava.

Tematska sjednica dio je projekta „Relevantne institucije i organizacije civilnog društva – glas za žrtve seksualnog nasilja“ Ženske sobe s partnerskim institucijama, a koji je financiran od strane Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Udruga HERA i Centar za socijalnu skrb Križevci potpisali Sporazum o suradnji

U ponedjeljak 17.10. u Centru za socijalnu skrb Križevci održano je potpisivanje Sporazuma o suradnji između HERE i Centra za socijalnu skrb Križevci.

Sporazum je nastao u sklopu projekta “Aktivno protiv nasilja “ kojeg provodi Udruga HERA u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci, projekt je financiran od strane Grada Križevci.

Cilj projekta je unaprijeđenje zaštite žrtava nasilja u obitelji i njihovo osnaživanje putem stručne savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomoći te promicanje uspostavljanja mreže suradnje i partnerstava sa institucionalnim pružateljima usluga u svrhu podizanja kvalitete života i socijalne uključenosti žrtava nasilja.

Sporazum  o suradnji  uređuje i određuje načela suradnje i partnerstva, a  potpisan je   s ciljem umrežavanja organizacije civilnoga društva s institucionalnim pružateljem socijalnih usluga radi osiguravanja kvalitetne pomoći i podrške ženama žrtvama nasilja, radi  zaštite i poštivanja ljudskih prava, podupiranja vrijednosti nenasilja, prava na jednako postupanje, javno djelovanje u svrhu poboljšanja položaja marginaliziranih grupa i pojedinaca, prevenciju diskriminacije i svih oblika nasilja te razvijanja partnerskog odnosa i suradnje između HERE i  Centra  u smislu kvalitetnijeg djelovanja.

Sudjelovanje na Konferenciji „Žrtve kaznenih djela – unapređenje sustava zaštite kroz individualiziranu procjenu potreba“

Predstavnica HERE sudjelovala je 22. i 23.09. u Zagrebu na Konferenciji „Žrtve kaznenih djela – unapređenje sustava zaštite kroz individualiziranu procjenu potreba“ u organizaciji Hrvatskog pravnog centra.

Konferencija se održala u okviru projekta „Ciljana i rana procjena potreba i podrške žrtvama kaznenih djela“ koji Hrvatski pravni centar provodi u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa RH i Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Na Konferenciji je predstavljena analiza hrvatskog zakonodavnog okvira i institucionalne prakse u području pravnog položaja žrtava kaznenih djela i/ili prekršaja  i empirijsko istraživanje resursa i potencijala organizacija civilnog društva u području podrške žrtvama kaznenih djela.

Također su predstavljene preporuke za unapređenje sustava za zaštitu i podršku žrtvama, kao i primjeri domaće i europske dobre prakse.

Na Konferenciji je sudjelovalo oko 50 predstavnika/ca  organizacija/institucija koje sudjeluju u sustavu zaštite i podrške žrtvama kaznenih djela.