Novosti

Zašto slavimo 8. mart – Međunarodni dan žena

Međunarodni dan žena je dan kada se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena i progovara o potrebi ostvarivanja pune ravnopravnosti u svim segmentima društva. U ostvarivanje ženskih prava utkana je snaga svih žena svijeta, neovisno o rasnim, etničkim, kulturološkim i političkim razlikama. Borba za prava žena aktualna je već više od sto godina.

08.marta 1857. godine u New Yorku su u štrajk stupile žene zaposlene u tekstilnoj industriji, zahtijevajući bolje uvjete rada i bolje plače. Istog dana na istom mjestu, ali 51 godinu kasnije, ponovo je došlo do štrajka žena. Radnice su najprije bile zatvorene u industriji iz koje nisu mogle izaći, a potom je izbio požar, prilikom čega je preko 140 žena izgubilo živote.

1908. godine, 15.000 žena marširalo je kroz New York pod sloganom “Kruha i ruža” u kojem je kruh simbolizirao ekonomsku sigurnost, a ruže bolju kvalitetu života. Pritom su tražile bolje uvjete rada i bolju plaču.

Dan žena ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferencija žena socijalista 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na inicijativu Klare Zetkin, vođe njemačkih socijalista i ženskog radničkog pokreta. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. 1912. godine su i žene u Francuskoj zatražile pravo glasa, u koje spada i pravo da budu izabrane, a potom i žene u Holandiji, Švedskoj i godinu dana kasnije i u Rusiji .Godine1975, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UNsu službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Imamo li danas dovoljno „kruha i ruža“, imamo li danas prava za koja su se žene borile i neke od njih izgubile živote?

Tijekom vremena ostvareni su bitni pomaci u korist ostvarivanja sve većih socijalnih, ekonomskih i političkih prava žena u Hrvatskoj, no još uvijek postoje područja u kojima žene nisu dosegnule status koji bi mogle i trebale imati. Danas žene imaju pravo glasa, ali ih je malo na mjestima odlučivanja, uvjeti rada su bolji, ali su plaćene od svojih muških kolega i čine najveći broj nezaposlenih.

Prema podacima Eurostata za 2016. godinu, Hrvatska je s čak 8,4% na vrhu ljestvice radnika/ca koji imaju ugovore na određeno u trajanju od tri mjeseca, a prema istraživanju o kvaliteti života u EU imamo daleko najnižu razinu ravnoteže radnog i privatnog života. Žene imaju pravo naslijeđa i posjedovanja imovine, ali posjeduju samo 2% svjetske imovine. Žene imaju pravo na školovanje, ali čine preko 60% nepismenih u svijetu. Žene imaju pravo na izbor partnera, ali ne i na pogrešku u odabiru jer u obiteljskom nasilju žene su najčešće žrtve, a njihova zaštita još uvijek nije zadovoljavajuća. Imamo dokumente koji nam jamče ravnopravnost no nedostaje dosljednost u primjeni tih dokumenata.

Trebamo li ipak biti zadovoljne na dosadašnja postignuća? Da, ali ne i odustati od daljnje borbe i ostvarivanja potpune ravnopravnosti u svim slojevima društva. Hvala svim snažnim ženama kroz povijest ženskog pokreta na snazi, energiji, i volji za promjenom. Kako njihova borba ne bi bila uzaludna žene trebaju nastaviti aktivno raditi na poboljšanju svoga položaja u društvu.

Udruga “HERA”povodom 8. marta podržati će prosvjednu akciju Ženske mreže Hrvatske “Blagajnica hoće ići na more” koja će se održati 8. ožujka, 2018.g. u 11.30 h na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu te će se uključiti u Nočni marš za prava žena koji će se održati također 08.ožujka u 18 sati u Zagrebu.

Slavimo i budimo ponosne na žensku snagu i vječnu borbu za pravo na dostojanstvo i ravnopravnost u društvu.

Svim ženama ovim putem čestitamo 8.mart – Međunarodni dan žena.

Članice udruge “HERA” Križevci

Djelatnice i volonterke HERE sudjelovale na dvodnevnoj edukaciji o pružanju pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela

U okviru programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ od  5. i 6. ožujka 2018. godine sudjelovale smo u Zagrebu u organizaciji Ženske sobe na  dvodnevnoj specijaliziranoj edukaciji za organizacije civilnog društva koje se bave pružanjem pomoći i podrške žrtvama kaznenih djela.

Na edukaciji su  sudjelovali/e zaposlenice/i i volonterke/i  10 organizacija civilnoga društva  koji provode program “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke”, a koje će pružati podršku žrtvama i svjedocima kroz savjetovanja te pratnju i podršku na sud: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir. Isper udruge HERA na edukaciji su sudjelovale dvije zaposlenice i tri volonterke.

Treneri i trenerice na edukaciji su bile  Anamaria Drožđan Kranjčec dipl.iur i Senka Sekulić Rebić, psihologinja, članice Ženske sobe, Ana Ergović Kuzmanović, voditeljica Ureda za podršku žrtvama i svjedocima na Zagrebačkom Županijskom sudu u Zagrebu, Sanja Bezbradica, odvjetnica, Matea Babić, visa stručna savjetnica na odjelu za mladež pri Županijskog sudu u Zagrebu, Miren Špek, izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima te Ana Šeničnjak, koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja.

Cilj specijalizirane edukacije bio  je podići razinu znanja, vještina i kompetencija predstavnica/ka organizacija civilnog društva koji će pružati podršku žrtvama na sudu. Kroz specijaliziranu edukaciju obrađene su sljedeće teme: upoznavanje s procedurama vezano za podršku žrtvama i svjedocima na sudu, uloga pružatelja/ica podrške na sudu, opis tijeka postupanja od prijave policiji do okončanja kaznenog postupka/prekršajnog, prava žrtve i relevantni propisi koji se odnose na područje prava i podrške žrtvama i svjedocima, potrebe žrtava i svjedoka; specifičnosti pružanja podrške žrtvama i svjedocima – pravni, psihološki i praktični aspekti, psihološki aspekti svjedočenja, potrebe žrtava i svjedoka, komunikacija sa žrtvama i svjedocima, suradnja i komunikacija sa službenicima suda, pravila ponašanja na sudu, dostupni oblici pomoći i podrške žrtvama i svjedocima od strane državnih institucija i drugih organizacija te primjeri iz prakse i praktične vježbe.

Dvodnevna specijalizirana edukacija dio je programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“  kojeg financijski podržava Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a partnerske organizacije na projektu su:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Održan sastanak sa djelatnicima Policijske postaje Križevci i Centra za socijalnu skrb Križevci

U četvrtak, 01.03.2018.godine u 9.00 sati u prostorijama Policijske postaje Križevci održan je sastanak u sklopu programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela”.

Na sastanku su sudjelovali djelatnici Policijske postaje Križevci, djelatnice Centra za socijalnu skrb Križevci te udruge “HERA” Križevci. Svrha sastanka bila je predstavljanje nastavka provođenja i pružanja podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u Koprivničko -križevačkoj županiji koje će tijekom 2018.g. provoditi udruga “HERA” slijedom uspješno provedenih aktivnosti tijekom 2017.godine.

Sudionici/e sastanka upoznati su sa aktivnostima programa kao i mogućnostima zajedničke suradnje u provođenju aktivnosti.

Podrška žrtvama i svjedocima usmjerena je na žrtve koje su u prekršajnom ili kaznenom postupku te se zbog toga suočavaju s različitim poteškoćama, ali i na one osobe koje nisu prijavile kazneno djelo zbog straha, nelagode, nesigurnosti ili nepovjerenja u institucije.

Pružanjem stručne psihosocijalne, pravne i savjetodavne pomoći žrtvama, svjedocima i članovima njihovih obitelji kroz razgovor ili direktnu podršku na sudu nastojimo smanjiti nelagodu, strah i stres, osigurati povjerenje u pravosudni sustav te osigurati učinkovitije ostvarivanje zakonskih prava žrtava kaznenih djela.

Sastanak je dio aktivnosti programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela”uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa, a provode ga Ženska soba uz partnerske organizacije Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

HERA sudjelovala na okruglom stolu Ministarstva pravosuđa

Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela u Ministarstvu pravosuđa je 22. veljače 2018. godine održan Okrugli stol na temu „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke – izazovi, ciljevi i smjernice u radu“.

Državni tajnik Juro Martinović je na Okruglom stolu uvodno pozdravio sve prisutne te istaknuo kako Ministarstvo pravosuđa zadnjih deset godina razvija sustav podrške i pomoći žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja. Martinović je naglasio kako je upravo okrugli stol prigoda da se postigne korak naprijed u razvijanju mreže pomoći žrtvama i svjedocima.

Na okruglom stolu okupili su se praktičari koji u svom radu dolaze u direktan kontakt sa žrtvama i predstavnici organizacija civilnog društva. Odazvali su se predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, državnog odvjetništva, županijskih, općinskih i prekršajnih sudova, predstavnici Pravobraniteljice za djecu, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Pučke pravobraniteljice, predstavnici Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Vladinog ureda za ravnopravnost spolova.

Cilj okruglog stola je bio raspraviti o izazovima uspostave mreže partnerskih organizacija za pomoć i podršku žrtvama kao i o mogućim načinima suradnje s državnim i javnim tijelima te lokalnom i područnom samoupravom kroz primjere dobre prakse postupanja i pruženih usluga žrtvama.

Naime, Ministarstvo pravosuđa je i u 2018. godini nastavilo financirati organizacije civilnog društva sredstvima od igara na sreću te je na okruglom stolu predstavljen program „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ koji će se provoditi slijedeće tri godine u 13 županija. Koordinator mreže je Ženska soba – Centar za seksualna prava, a mrežu  čini  10 partnerskih organizacija civilnog društva.

U cilju osiguranja pokrivenosti svih županija Ministarstvo pravosuđa je u 2018. godini, na temelju iskustava drugih država u kojima uglavnom nadležna ministarstva pravosuđa financiraju organizacije, odlučilo potaknuti osnivanje i financiranje aktivnosti partnerske mreže organizacija za podršku i pomoć žrtvama i svjedocima u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima.

U prvom dijelu okruglog stola na temu „Suradnje na lokalnoj razini u osiguranju pomoći i podrške žrtvama“ govorili su Lidija Vuljak, predsjednica Općinskog suda u Koprivnici, Krešimir Orešković, dipl. iur., viši savjetnik-specijalist u Ministarstvu uprave, iz Grada Zagreba Branka Škrnjug, pomoćnica pročelnika u Sektoru za upravljanje imovinom Grada Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, zatim prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Marina Švagelj Jažić iz Udruge HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

U drugom dijelu na temu „Izazovi u radu mreže organizacija“ izlagale su Anamaria Drožđan-Kranjčec iz Ženske sobe – Centar za seksualna prava i Mirjana Bilopavlović iz Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN.

Tijekom održavanja okruglog stola bila je omogućena interakcija sudionika uz audiovizualno praćenje putem prijenosa uživo i komunikacije elektroničkom poštom na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=7V8OnB9XdaU,  na kojoj je i dalje dostupna snimka događaja.