Novosti

Poziv na javnu akciju u sklopu programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela”

Udruga “HERA” poziva na Javnu akciju koja će se održati u petak 09. studenog  tijekom sudjelovanja na Obrtničkom i gospodarskom sajmu Koprivničko-križevačke županije koji se održava u Sportskoj dvorani OŠ Lj. Modeca u Križevcima.

Cilj javne akcije je upoznati građane i građanke  sa programom podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela te uslugama koje udruga “HERA” pruža, a koje su za građane i građanke  u potpunosti besplatne.

Udruga “HERA”  jedna je od jedanaest partnerskih organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj koje nude besplatne usluge za žrtve i svjedoke kaznenih djela na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, i to prije početka sudskog procesa, za vrijeme trajanja procesa i nakon što sudski postupak završi, a za pomoć i podršku možete nam se obratiti telefonom svaki radni dan od 8 – 16 sati ili na e-mail: info@udruga-hera.info.

Javna akcija  dio je aktivnosti projekta ” Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela”. Program provodi Ženska soba te partnerske organizacije “HERA” Križevci, Delfin Pakrac, Deša Dubrovnik, Informativno pravni centar Slavonski Brod, Udruga Zvonimir Knin, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreć, S.O.S. Virovitica, Ženska grupa Karlovac “Korak”, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa. 

Sudjelovanje na obilježavanju 15 godina rada Nacionalne zaklade u Varaždinu

22. i 23. listopada sudjelovale smo na trećem regionalnom obilježavanje 15 godina rada Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva koje je održano u Koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu.

Svečano otvorenje započelo je uvodnim pozdravima upraviteljice Nacionalne zaklade gđe Cvjetane Plavša-Matić, zamjenice gradonačelnika Grada Varaždina gđe Sandre Malenica i načelnice sektora za upravljanje horizontalnim procesima pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava gđe Zrinke Malešević Sučić.

Poslije svečanog otvorenja uslijedili su uvodni paneli o važnosti podrške razvoju civilnoga društva kroz nacionalno financiranje i ESF o kojima su govorili: gđa Zrinka Malešević Sučić, načelnica Sektora za upravljanje horizontalnim procesima u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, gđa Helena Beus, ravnateljica Vladinog ureda za udruge te g. Drago Vručinić, upravitelj Zaklade Zamah – regionalne zaklade za lokalni razvoj.

Nakon uvodnih panela zamjenica upraviteljice za razvojne programe Nacionalne zaklade gđa Marija Boltek održala je uvodno izlaganje o prioritetima društvenog razvoja u Republici Hrvatskoj u idućih 5 godina nakon čega su se svi sudionici uključili u radne skupine kroz strukturirane razgovore za radnim stolovima raspoređenim prema tematskim cjelinama.

Drugog dana ovog regionalnog događanja održala su se  četiri korisna predavanja: Informacije o mogućnostima financiranja organizacija civilnoga društva iz nacionalnih izvora, EU fondova i kroz prekogranično doniranje o kojima su govorili gđa Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade, gđa Marija Boltek, zamjenica upraviteljice za razvojne programe te g. Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice za EU programe. Krešimir Rendulić iz Prorsus komunikacija govorio je o komunikaciji i odnosima s javnošću u digitalnom dobu.

U drugom dijelu dana gđa Danijela Stepić iz Ministarstva financija održala je predavanje na temu Kvalitetno upravljanje u organizacijama civilnoga društva u kontekstu korištenja EU fondova, a g. Igor Vulje iz Agencije za zaštitu osobnih podataka govorio je o Uredbi o zaštiti osobnih podataka (GDPR) u organizacijama civilnoga društva.

Sudjelovanje na tematskoj sjednici Saborskog odbora za ravnopravnost spolova

U srijedu 17.listopada Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je  u suradnji s Centrom za žene žrtve rata ROSA, tematsku sjednicu s temom: „Suzbijanje problema trgovanja ženama“.

Na sjednici su sudjelovali članovi i članice Odbora, članice mreže PETRA (Mreža za Prevenciju i eliminaciju trgovanja ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja), članovi Operativnog tima za suzbijanje trgovanja ljudima, kao i brojni stručnjaci, predstavnici državnih institucija i organizacija civilnog društva. Na sjednici je sudjelovala i predstavnica “HERE” Križevci.

Uvodničari/ke sjednice bili/e su: Nela Pamuković, Centar za žene žrtve rata ROSA; Davor Derenčinović, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i član GRETA-e – Nezavisne skupine stručnjaka za provedbu Konvencije za djelovanje u borbi protiv trgovanja ljudima Vijeća Europe; Danijela Gaube, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina; pomoćnica ministrice za demografiju, obitelj, socijalnu politiku i mlade Maja Vučinić Knežević; Marija Juzbašić iz Hrvatskoga Crvenog križa; odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić te Marijana Senjak, psihologinja i vanjska suradnica Centra za žene žrtve rata ROSA. Sjednicu je vodio predsjednik odbora Ivan Vilibor Sinčić.

Predstavnica Centra za žene žrtve rata Nela Pamuković naglasila je kako trgovanje ljudima predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i oblika diskriminacije žena. Smatra kako se ne  smije dopustiti legalizacija prostitucije budući da su trgovanje ženama i prostitucija usko povezani. Legalizacijom prostitucije postiglo bi se normaliziranje jednoga ekstremnog oblika nasilja i seksualne diskriminacije. Umjesto progona i kažnjavanja, ženama u prostituciji treba pružiti pomoć i podršku. Istaknula je kako su neophodne promjene zakona i uvođenje kaznene odgovornosti za kupovanje seksualnih usluga.

Davor Derenčinović, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i član GRETA-e – Nezavisne skupine stručnjaka za provedbu Konvencije za djelovanje u borbi protiv trgovanja ljudima Vijeća Europe, govorio je o nadzoru nad provedbom navedene Konvencije i pojasnio način rada u mreži GRETA. Upozorio je važnost interdisciplinarnog pristupa u rješavanju ovoga složenog problema, također je upoznao sudionike s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu S. M. protiv Republike Hrvatske zbog povrede odredbe članka 4. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Riječ je o presedanu jer je Hrvatska po prvi puta proglašena krivom zbog kršenja odredbi o zabrani ropskog rada i iskorištavanja, a Sud je iskorištavanje u svrhu prostitucije povezao s trgovanjem ljudima u okviru članka 4. Konvencije. Smatra kako nedostaje edukacije o problemu trgovanja ljudima na svim razinama te da ne postoji evaluacija nacionalnih programa.  Smatra kako trgovanje ljudima nije samo transnacionalni problem.Sve više je prisutan i u Republici Hrvatskoj te je sve više prisutno radno iskorištavanje.

Danijela Gaube, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, navela je kako je Hrvatska od 2002. godine pristupila izgradnji sustava suzbijanja trgovanja ljudima, te je u tu svrhu ratificirala najznačajnije međunarodne dokumente na ovom području. Odredbe navedenih međunarodnih dokumenata ugrađene su u normativni okvir Republike Hrvatske. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina  koordinira radom ministarstava, organizacija civilnog društva i drugih tijela koja sudjeluju u sustavu suzbijanja trgovanja ljudima u okviru Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima. Također, Ured na godišnjoj razini izvještava Vladu Republike Hrvatske o provedbi Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima. Ravnatelj Ureda nacionalni je koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima te član mreže europskih nacionalnih koordinatora kao i mreže koordinatora Jugoistočne Europe. Ured vodi bazu podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima, a 2016. godine identificirano je 30 žrtava (uglavnom hrvatskih državljanki), od kojih 11 maloljetnih, 19 punoljetnih,  najviše radi seksualnog iskorištavanja, a počinitelji su uglavnom  hrvatski državljani. Prošle godine identificirano je 29 žrtava (žrtve su uglavnom muškarci), 14 maloljetnih i 15 punoljetnih, najviše zbog radne eksploatacije, a počinitelji su državljani Republike Hrvatske.

Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navela je da postoje četiri punkta na kojima se djeluje: Zagreb, Split, Osijek i Rijeka. Mobilni timovi u slučaju identifikacije žrtve trgovanja ljudima reagiraju prema važećem Protokolu. Ministarstvo ima stalnu i dobru suradnju s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. U sustavu socijalne skrbi žrtve trgovanja ljudima mogu koristiti sva prava iz socijalne skrbi (uključujući socijalnu pomoć, materijalnu pomoć, vještačenje i sl.). Osim smještaja potrebno je omogućiti i različite oblike pomoći. Aktivnosti Ministarstva uključuju i raspisivanje godišnjeg i trogodišnjeg natječaja za financiranje ranjivih skupina, a unutar tih natječaja može se financirati i skrb o žrtvama trgovanja ljudima.

Marija Juzbašić iz Hrvatskoga Crvenog križa izvijestila je kako je Hrvatski Crveni križ od 2002. godine aktivan u području suzbijanja trgovanja ljudima kroz tri segmenta: prevencija i edukacija, izgradnja kapaciteta i direktna pomoć i zaštita. Prevencija i edukacija uključuje edukacije nastavnika, trening za trenere za rad s djecom i mladim,a te edukaciju studenata na Studiju socijalnog rada, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i Policijskoj akademiji, kao i radionice za djecu u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Provode se radionice za ranjive skupine s tražiteljima međunarodne zaštite rizicima, pravima, mjerama opreza, radionice izgradnje životnih vještina, izrada materijala za djecu i odrasle na njihovom jeziku; za starije osobe, za nezaposlene, marginalizirane skupine. Izgradnja kapaciteta uključuje izradu smjernica za identifikaciju žrtava među migrantima u brzom tranzitu, te izradu smjernica za identifikaciju žrtava u zemljama tranzita i odredišta u Europi. Hrvatski Crveni križ uključen je u međuresornu i međunarodnu suradnju.

Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, koja je zastupala S. M. pred domaćim i Europskim sudom za ljudska prava, pojasnila je kako je S. M. (službeno identificirana žrtva trgovanja ljudima) tužila Republiku Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava žaleći se da je bila žrtva prisilnog seksualnog iskorištavanja kroz prostituciju, a da joj hrvatske institucije nisu pružile primjerenu zaštitu. S. M. se odlučila na postupak u Strasbourgu zbog toga što je vrlo teško doživjela odluku nacionalnih sudova. Nije joj se poklonila vjera, a okrivljenik koji je nastavio činiti slična kaznena djela, bio je oslobođen optužbi. Izgubila je vjeru u sustav i pravdu. Satisfakcija koju će dobiti od Suda za ljudska prava na nju će djelovati iscjeljujuće. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu S. M. protiv Hrvatske presudio je da Hrvatska nije provela učinkovitu istragu podnositeljičinih navoda o trgovini ljudima i iskorištavanju za prostituciju (čl. 4. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda).

Marijana Senjak, psihologinja i vanjska suradnica Centra za žene žrtve rata ROSA, govorila je ozbiljnim psihološkim posljedicama koje imaju žrtve trgovanja ljudima, posebno kad se radi o produljenoj i višekratnoj izloženosti, kao i zlouporabi u ranoj dobi, te kako je nužna nepristrana, obzirna, stručna, specijalizirana i dugotrajna pomoć i podrška žrtvama, kao i edukacija za policijske službenike, djelatnike državnog odvjetništva, državnih institucija i nevladinih udruga o potrebama žrtava.

Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova pojasnio je da je identifikacija žrtava pod ingerencijom MUP-a, da se provodi edukacija policijskih službenika i da je najveći problem identifikacija budući da se indikatori mijenjaju gotovo iz dana u dan. Naveo je i loš primjer iz prakse u slučaju evidentnog KD trgovanja ljudima (otac u oglasu prodaje dijete za iznos novca), u postupku je KD prekvalificirano u KD povrede djetetovih prava. Zaključuje kako prostora za napredak ima, ali se čine enormni napori.

U raspravi koja je uslijedila govorilo se tromosti i sporosti sustava u rješavanju problema, nedovoljnoj empatiji i povjerenju prema žrtvama, diskrepanciji između zakona i dokumenata i sudske prakse, nužnosti interdisciplinarnog pristupa problemu, postojanju predrasuda i stereotipa o pripadnicima različitih ranjivih skupina. Velik broj sudionika u raspravi ukazao je na važnost edukacije o problemu trgovanja ljudima kao i senzibilizacije čitavog društva, te kako je nužno uložiti više materijalnih sredstava za rješavanje ove problematike.

18.listopad Europski dan suzbijanja trgovine ljudima

Europski dan borbe protiv trgovanja ljudima obilježava se 18.10. na prijedlog Europske komisije i Europskog parlamenta, a prvi put je obilježen 2007. godine s ciljem jačanja svijesti javnosti i nadležnih tijela o potrebama donošenja kvalitetnijih i unaprjeđenih politika namijenjenih prevenciji i borbi protiv trgovanja ljudima.

Trgovanje ljudima predstavlja najbrže rastuću i najprofitabilniju ilegalnu industriju, odmah iza trgovine drogom i oružjem, te je jedan od najgorih zločina našeg doba budući se trguje ljudima, a čime se čini neprocjenjiva povreda ljudskih prava.

Što je trgovanje ljudima?

• Trgovanje ljudima jedan je od najvećih međunarodnih problema i rastućih fenomena
• Posljednjih je godina trgovanje ljudima, osobito ženama i djecom u cilju njihovog daljnjeg seksualnog iskorištavanja, doseglo alarmantne razmjere
• Procjenjuje se da je godišnja dobit od trgovanja ženama zbog seksualnog iskorištavanja viša od 12 milijardi američkih dolara
• Početkom novoga tisućljeća ljude koriste kao robove za rad u tvornicama, hotelima, restoranima, barovima, domaćinstvima.

• KADA POSUMNJATI U TRGOVANJE LJUDIMA?

  • Nuđenje i oglašavanje primamljivih poslovnih ponuda bez referenci
  • Nuđenje dobro plaćenog posla bez prethodnog razgovora s odgovornom osobom o kvalifikacijama, ugovoru, radnom iskustvu i slično
  • Naglašavanje žurnosti i odlične zarade prilikom zapošljavanja
  • Nejasni i neprovjerljivi podaci o “poslodavcu”.

  • Kako reagirati kad sumnjate da je riječ o trgovanju ljudima?

    Ukoliko uočite primamljiv oglas za odlično plaćen posao u zemlji ili inozemstvu iako se ponuda čini legalnom, jer “trgovanje ljudima se događa nekom drugom”, za svaki slučaj potrebno je:
  • • Ostvariti kontakt s poslodavcima, raspitati se o njihovim referencama
    • Obaviti dostupne provjere o poslodavcu, koristiti otvorene izvore pri prikupljanju podataka
    • Obaviti razgovor s poslodavcem glede uvjeta zapošljavanja, zarade, plaćanja doprinosa
    • Zatražiti primjerak i pojašnjenje ugovora o zapošljavanju
    • Ne dopustiti da druge osobe rješavaju administrativna pitanja glede zapošljavanja
    • Savladati osnove stranog jezika u slučaju odlaska u inozemstvo
    • Napravite preslike osobnih dokumenata
    • Putnu ispravu dati na uvid samo ovlaštenim službenicima.
  • U slučaju da vam budući poslodavac ne želi omogućiti neku od navedenih stvari, opravdavajući se na razne načine, odustanite od mogućeg posla, bez obzira koliko se primamljiv činio!
• U Hrvatskoj postoji besplatni broj za pomoć i podršku žrtvama trgovanja ljudima.

Održan okrugli stol i javna akcija u sklopu programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

U utorak, 9. listopada, u prostorijama Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske održan je okrugli stol „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji“ u organizaciji Udruge „HERA“ i DELFIN Pakrac u suradnji sa Policijskom upravom bjelovarsko-bilogorskom.

  Na početku okruglog stola prisutnima se obratio voditelj odsjeka za obradu kriminaliteta Abel Car koji je pozdravili ovakve tematske okrugle stolove na kojima struka iznosi svoje probleme u radu i nastoji ih riješiti. Voditeljica grupe za opći kriminalitet Monika Zorić iznosi da su novelama ZKP-a pridana veća važnost žrtvama kaznenih djela i prekršaja po Zakonu o nasilju u obitelji kojima je nužna podrška i suradnja. Kraćim izlaganjem o načinu radu Udruge za podršku žrtvama i svjedocima Zagreb obratio se njen izvršni direktor Miren Špek dok je o radu Centra za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN Pakrac govorila Mirjana Bilopavlović koja se osvrnula na izazove i prepreke u pružanju podrške žrtvama i svjedocima te pozdravila pozitivne pomake koji su sve vidljiviji. Predsjednica Županijskog suda u Bjelovaru i sutkinja na kaznenom sudu Milenka Slivar je u svom izlaganju naglasila nužnost ranije pripreme i psihološke podrške žrtve prije rasprave u sudskom postupku. Posebno je naglasile da žrtve imaju pravo i same se moraju odlučiti da li će svoje pravo na podršku ostvariti ili neće. Voditeljica Udruge „HERA“ Križevci i moderatorica okruglog stola Marina Švagelj Jažić je u svom izlaganju naglasila opći cilj programa podrške žrtvama i svjedocima koji je osigurati pružanje pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, te je navela sve partnerske organizacije koje djeluju na području RH.

Okruglom stolu prisustvovale su predstavnice Centra za socijalnu skrb u Bjelovaru, Prekršajnog suda u Bjelovaru, Bjelovarsko-bilogorske županije, udruge “Iris” Bjelovar, policijske službenice Pu Bjelovarsko-bilogorske te pradstavnica BBR-a.

Svrha okruglog stola bila je ukazati na potrebu razvijanja i jačanja sustava podrške žrtvama i svjedocima, prikazati dosadašnja postignuća i poduzete mjere na područjima promicanja prava žrtava i svjedoka kaznenih djela i prekršaja, kao i umrežavanje organizacija i institucija civilnog koje se u svom radu zalažu za promicanje prava žrtava i svjedoka kaznenih djela i prekršaja.

Okrugli stol organiziran je  povodom Nacionalne kampanje o pravima žrtava kaznenih djela i sustavu podrške žrtvama i svjedocima koja se provodi  na području cijele Hrvatske od 1. do 9. listopada, s ciljem promoviranja prava koja žrtve i svjedoci imaju prije, tijekom i nakon postupka te informiranja žrtava i svjedoka kaznenih djela kako bi što lakše prošli kroz traumatično iskustvo sudskog postupka i spriječili njihovu daljnju viktimizaciju.

Nakon okruglog stola ispred PU Bjelovarsko-bilogorske i trgovačkog centra Kaufland održana je javna akcija na kojoj su predstavnice “HERE”  i  “Delfina” Pakrac dijelile informativne materijale sa podacima organizacija kojima se građani/ke mogu obratiti za pomoć i podršku.

Okrugli stol dio je aktivnosti  projekta “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela” kojeg provodi Ženska soba, te partnerske organizacije “HERA” Križevci, Delfin Pakrac, Deša Dubrovnik, Informativno pravni centar Slavonski Brod, Udruga Zvonimir Knin, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, S.O.S. Virovitica, Ženska grupa Karlovac “Korak”, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa.