Novosti

HERA u partnerskom projektu “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene”

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. pokrenula je s partnerima novi projekt kako bi istražile potrebe žena i muškaraca u radno-produktivnoj dobi i mladih te analizirale i predložile javne politike za bolje usklađivanje privatnog i poslovnog života.

Projekt pod nazivom “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene” odabran je u okviru otvorenog privremenog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava “Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada”, a njegova provedba započela je 28. listopada 2020. godine.

Projektom će se izgraditi mreža organizacija civilnoga društva (OCD) i ojačati njihovi kapaciteti za partnerski rad i međusektorsku suradnju na uspostavi smislene i cjelovite javne politike usklađivanja privatnog i poslovnog života u skladu s razvojnim specifičnostima regija u kojima djeluju članice Mreže.

Europski institut za rodnu ravnopravnost još je 2015. godine upozorio na nepovoljan utjecaj recesije i to specifično na primjeru RH. Kriza je, smatraju, skrenula pozornost s pitanja usklađivanja obiteljskih i poslovnih obaveza te donositelji odluka ne pokazuju veliki interes za tu temu.

“Istraživanja pokazuju da radne obaveze postavljaju teško savladive prepreke ženama s obiteljima“, kaže Zdravka Sadžakov, koordinatorica udruge B.a.B.e. “Žene su manje radno aktivne od muškaraca, stopa zaposlenosti im je manja, dok je stopa nezaposlenosti žena veća nego u muškaraca. Žene dvostruko češće od muškaraca daju prednost obitelji u odnosu na posao te tri puta više vremena troše na kućanske poslove. Rješavanje tih problema zahtijeva promjenu zakonskih okvira, nove policy smjernice i smislen socijalni dijalog između obitelji, OCD-a, istraživača te nacionalnih vlasti i lokalnih uprava“.
Uz neravnopravnost žena, na loše demografske trendove značajno utječe visoka nezaposlenost mladih i učestalo zapošljavanje ugovorima na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova.

“Kako je jedna od ciljanih skupina projekta stariji mladi, Mreža mladih Hrvatske (MMH) uključila se u ovaj projekt s ciljem poboljšanja kvalitete života mladih ljudi te kreiranja sustava podrške mladim parovima koji planiraju ili započinju obiteljski život. Veselim se ovoj projektnoj suradnji i zajedničkom radu na doprinosu usklađivanja privatnog i poslovnog života kako mladih tako i ostalih građana i građanki RH.“, izjavila je Jovana Kepčija Pavlović, koordinatorica aktivnosti MMH unutar Mreže.

Projekt “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene” osnažuje organizacije civilnog društva uključene u Tematsku mrežu kroz partnerstva, međusektorsku suradnju s visokoobrazovnom ustanovom, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi postizanja učinkovitog socijalnog dijaloga, razvijanja i predlaganja adekvatnih javnih politika, prilagođenih kulturnim specifičnostima pojedine regije. Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u Gradu Zagrebu i sljedećim županijama: Sisačko-moslovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji.

Nositelj projekta su B.a.B.e., a partneri na projektu su: Sveučilište u Zadru, Grad Novska, Vukovarsko – srijemska županija, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRIter, Udruga ‘HERA’ Križevci – Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga “IZVOR”, Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine – organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske.

Vrijednost projekta je 3.599.941,69 HRK, od čega se iz državnog proračuna RH financira 15%, a iz Europskog socijalnog fonda 85%. Posrednička tijela su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (Europski strukturni i investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020.).

Sudjelovanje u Javnoj akciji u Pakracu u sklopu programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

15. listopada 2020. godine predstavnica Udruge “HERA” Križevci sudjelovala je u javnoj akciji u Pakracu u organizaciji Centra za podršku i razvoj civilnoga društva Delfin Pakrac

Javna akcija održana je na Gradskoj tržnici u Pakracu  uz poštivanje mjera i preporuka sukladno prevenciji zaštite od koronavirusa.

Tijekom javne akcije  dijelili su se informativni materijali i leci  o uslugama programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.

Na javnoj akciji sudjelovale su ispred Delfina Pakrac voditeljica programa Mirsada Popović Damjanović, Mirica Miljanić, vanjska stručna suradnica za potrebe pravnog savjetovanja, administratorica OCD Delfin – Borka Vidaković,  koordinatorica i volonterka udruge Mira Bilopavlović, volonterka Darinka Milemdi, volonteri: Zlatko Grafina i Marko Klobučarević  te ispred ”HERE” Križevci voditeljica programa Marina Švagelj Jažić, koordinatorica SOS Virovitica Desa Kolesarić,  voditeljica IPC Slavonski Brod Nataša Kovačević kao te pravnica  u IPC Slavonski Brod.

Održana edukacija Specifićnosti u radu sa ženama žrtvama seksualnog nasilja

U petak 02. listopada 2020.godine organizirana je dvodnevna edukacija za zaposlene, stručne suradnice i volonterke sa temom Specifićnosti u radu sa ženama koje su preživjele seksualno nasilje.

Sudionice edukacije su imale priliku naučiti više o navedenoj problematici kroz predavanja i vježbe usmjerene na definiranje nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, shvaćanje pravne perspektive nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, definiranje indikatora i posljedica nasilja u obitelji te specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje.

Sudionice su kroz primjere na konkretnim slučajevima imale mogućnost razmijeniti svoja iskustva u radu iz prakse i zajednički doći do rješenja problema  na slučajevima.

Seksualno nasilje ostavlja brojne posljedice, prije svega na psihičko i fizičko zdravlje. Često se zaboravlja kako jedna od posljedica seksualnog nasilja može biti i smrt. Ona može biti uzrokovana samoubojstvom, HIV infekcijom ili ubojstvom – koje se događa za vrijeme samog seksualnog napada ili naknadno. Većinom smo svjesni fizičkih povreda, mogućnosti zaraze spolno prenosivim bolestima, onima manje opasnim i lako izlječivim, kao i onima koje mogu imati dugoročne implikacije. Međutim, psihološke posljedice, manje jasne i vidljive, mogu biti teže i dugotrajnije od fizičkih povreda.

Seksualna viktimizacija može dovesti do promjena u razvoju slike o sebi, svojoj seksualnosti i vjerovanju parterima/cama u kritičnim godinama razvoja. Kod osoba koje su preživjele seksualno nasilje rizik od depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja prisutan je u daleko većoj mjeri. Značajno je povećana i vjerojatnost suicidalnog ponašanja.

Osim dugotrajnih i teških psiholoških posljedica, seksualno nasilje ostavlja i jake posljedice na socijalni život osobe koja ga je preživjela; nisu rijetki slučajevi kada se cjelokupna socijalna mreža „podere“ pa osoba ostaje sama bez podrške i pomoći svojih najbližih, rodbine i prijatelja/ica. Osobe koje prežive seksualno nasilje, a pritom su ga prijavile ili nekome ispričale, ostaju „obilježene“, izolirane, izložene raznim primjedbama, komentarima i savjetima, i to kroz dulje vremensko razdoblje.

Edukacija je  dio aktivnosti projekta “Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja“  kojeg provodi Udruga HERA u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Koprivnica, Centrom za socijalnu skrb Križevci i Udrugom „Bolje sutra“ osoba s invaliditetom Grada Koprivnice. Projekt je financijski podržan sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Održan partnerski sastanak u sklopu programa NISI SAMA – unapređenje usluga osnaživanja i savjetovanja žrtava obiteljskog nasilja

U utorak 29.rujna 2020.godine održan je u maloj vijećnici Grada Križevci partnerski sastanak na kojem su sudjelovale predstavnice HERE, pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam te ravnateljica Centra za socijalnu skrb Križevci.

Sastanak je dio aktivnosti programa   NISI SAMA – unapređenje usluga osnaživanja i savjetovanja žrtava obiteljskog nasilja kojeg provodi udruga “HERA” u partnerstvu sa Gradom Križevci i Centrom za socijalnu skrb Križevci. Program je podržan financijskim sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Cilj sastanka je bio upoznavanje sa aktivnostima, planom provedbe aktivnosti te utvrđivanje mogućih problema kao i predlaganje mogućih rješenja istih u skladu sa nastalim okolnostima vezanim uz koronavirus.

Program NISI SAMA je usmjeren  na podizanje standarda kvalitete pružanja stručne pomoći i podrške, psihosocijalnog i pravnog savjetovanja te grupa podrški, radionica i edukacija namijenjenih jačanju samopouzdanja i povećanju mogućnosti zapošljavanja žena žrtava nasilja, žena koje su izašle iz skloništa i  dr. socijalno osjetljivih skupina (dugotrajno nezaposlene žene,  u riziku od siromaštva).

Opći cilj programa:

• pružanje socijalnih usluga ženama žrtvama nasilja te jačanja partnerstva i suradnje civilnog društva s ostalim dionicima koji djeluju u području razvoja i pružanja socijalnih usluga ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja

Specifični ciljevi programa:

• razvoj socijalnih usluga za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, te drugih osjetljivih skupina u svrhu osnaživanja i integracije  stjecanjem vještina i kompetencija s ciljem povećanja mogućnosti zapošljavanja
•  unaprjeđenje zaštite žena žrtava nasilja i žrtava obiteljskog nasilja  te njihovo osnaživanje putem stručne savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomoći
• osvještavanje i senzibiliziranje javnosti o problematici  nasilja nad ženama i nasilja u obitelji