Novosti

Održan peti sastanak projektnog tima projekta “Novi početak”

U prostorima županijske uprave u Koprivnici danas je održan peti sastanak projektnog tima projekta “Novi početak” kojemu su prisustvovali predstavnici Koprivničko-križevačke županije kao korisnika, projektnih partnera Udruge HERA Križevci i Centra za socijalnu skrb Križevci te PORA-e Regionalne razvojne agencije Koprivničko-križevačke županije.

Na sastanku se razgovaralo o tekućim aktivnostima, a u sklopu projekta zaposlena su tri djelatnika, čime je Sigurna kuća u potpunosti profunkcionirala. Zaposleni su socijalni radnik, stručni savjetnik za rad sa žrtvama nasilja i asistent u skloništu. Sigurna kuća trenutno se nalazi u unajmljenom prostoru te se preko projekta financira provremeni najam tog prostora i režije. Za sigurnu kuću je nabavljen i dio opreme, a riječ je o kućanskim aparatima i računalima.

Procedura oko postupka javne nabave za radove na uređenju sigurne kuće još uvijek je u tijeku,a uskoro se očekuje početak radova. Kreće se i s nabavom za osiguravanje prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština za korisnike, a planira se i nabava automobila za potrebe Sigurne kuće. Na sastanku je također dogovoreno da se 12. svibnja virtualnim putem održi početna konferencija.

Preko projekta “Novi početak” sredstvima Europskog socijalnog fonda osigurano je 9,2 milijuna kuna za unaprjeđenje sustava podrške, prevencije i zaštite od nasilja nad ženama, jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade sa ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji, te podizanje svijesti javnosti o pravima žrtava nasilja. U sklopu ovog projekta, koji je započeo u studenom 2020. i traje 30 mjeseci, planira se urediti i opremiti prostor sigurne kuće za žrtve nasilja u obitelji na području Koprivničko-križevačke županije.

 

 

Predstavljanje projekta „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“

29. travnja u 13:00 h preko platforme ZOOM održava se online predstavljanje projekta „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“, uz poseban osvrt na aktualno stanje u Republici Hrvatskoj po pitanju usklađivanja privatnog i poslovnog života žena i muškaraca.
Na događanju će govoriti:
– Marin Piletić, gradonačelnik Grada Novske,
– Andrijana Dujmić, zamjenica pročelnika za socijalnu skrb Vukovarsko-srijemske županije,
– Valerija Barada, izv.prof.dr.sc. Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru,
– Mirjana Herceg, koordinatorica programa Ženske udruge “IZVOR”,
– Nina Popović, voditeljica aktivnosti unutar Mreže udruge B.a.B.e.,
– Anja Mihajlović, voditeljica programa Zagovaranje i praćenje zakonodavnih procedura, javnih politika i provedbenih mjera u području zaštite ljudskih prava i antidiskriminacije udruge B.a.B.e.
Cilj projekta „Prostori promjere“ je utvrditi trenutno stanje u području usklađivanja privatnog i poslovnog života žena i muškaraca kroz više-etapna znanstvena istraživanja javnog mnijenja, postojećih mjera i potreba društva te zatim kroz multisektorsku suradnju i strukturirane dijaloge organizacija civilnog društva, znanstvenih institucija, jedinica lokalne i regionalne samouprave te drugih zainteresiranih aktera donijeti niz mjera i javnih politika prilagođenih omogućavanju mladima da ostvare povoljne uvjete za osnivanje obitelji, a postojećim obiteljima da se lakše nose s izazovima koje donosi usklađivanje ovih dviju sfera života.
Nositeljica projekta su B.a.B.e., a partneri na projektu su: Sveučilište u Zadru, Grad Novska, Vukovarsko – srijemska županija, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRIter, Udruga ‘HERA’ Križevci – Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga “IZVOR”, Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine – organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske. Projekt je započeo s provedbom 28. listopada 2020. godine i traje 36 mjeseci.
Vrijednost projekta je 3.599.941,69 HRK, od čega se iz državnog proračuna RH financira 15%, a iz Europskog socijalnog fonda 85%. Posrednička tijela su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (Europski strukturni i investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020.).

Održana dvodnevna edukacija usavršavanja stručnjakinja koje rade sa ženama žrtvama nasilja u sklopu provedbe projekta “NOVI POČETAK”

21. i 22. 04 2021.godine održana je Dvodnevna edukacija usavršavanja stručnjakinja koje rade sa ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja. Na dvodnevnoj edukaciji sudjelovalo je 5 predstavnica udruge “HERA” Križevci. Edukaciju su provele predstavnice Ženske grupe Karlovac “Korak” . Cilj edukacije je bio jačanje kapaciteta te razmjena znanja i iskustva u direktnom radu sa ženama i djecom žrtvama nasilja u obitelji.

Tijekom dvodnevnog trajanja edukacije, ŽGK “Korak” predstavila je svoj rad, djelatnosti i aktivnosti usmjerene na direktnu pomoć i podršku ženama i djeci žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja. Predstavljen je rad SOS telefona,Savjetovališta i Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji.  Sudionice edukacije  su kroz  predavanja, ali i popratne vježbe i aktivnosti, obradile temu pravnog i psihološkog aspekta rada sa žrtvama obiteljskog nasilja.   Tijekom edukacije su prezentirani i različiti sustavi podrške i pomoći žrtvama nasilja, kao što su primjerice Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pri Županijskim sudovima te Odjeli za naknade u kaznenim postupcima.

Dvodnevna edukacija saastavni je dio provedbe projekta “NOVI POČETAK”. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

 

Održan sastanak u Garešnici sa institucijama i organizacijama u sklopu programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

Dana 16.04.2021.godine održan je u Garešnici sastanak sa institucijama sustava i organizacijama civilnoga društva u sklopu programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.

Na sastanku su sudjelovali: zamjenik gradonačelinka Grada Garešnice, zamjenik načelnika PP Garešnica, djelatnice Centra za socijalnu skrb Garešnica, manjinski vijećnik, predstavnica medija Radio Krugoval te predstavnice udruge “HERA” Križevci i Centra za razvoj civilnoga društva Delfin Pakrac. Sastanak je moderirala Mirsada Popović Damjanović, voditeljica programa Mreže ispred OCD-a Delfin Pakrac koja je otvorila sastanak te pozdravila sve prisutne, a u daljnjem dijelu izlaganja predstavila je dosadašnji tijek programa te predstavila novi trogodišnji ciklus.

Nakon predstavljanja sudionika koordinatorica Mirjana Bilopavlović  predstavila je rad i aktivnosti OCD-a Delfin Pakrac.  Ispred Grada Garešnice sve je pozdravio zamjenik gradonačelnika Goran Cupek.

Voditeljica programa Mreže ispred udruge “HERA” Križevci Marina Švagelj Jažić govorila je o izazovima o dosadašnjoj provedbi programa, načinima unaprijeđenja suradnje  s institucijama i organizacijama civilnoga društva koje se u svom radu susreču sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela.

Volonterke udruge Delfin i “HERA” govorile su o svom iskustvu rada u organizacijama te rada sa korisnicima/ama i pružanju pomoći. na kraju su svi pozvani da se uključe sa pitanjima te prijedlozima za suradnju u razvoju što boljeg sustava pomoći i podrške za žrtve i svjedoke kaznenih djela.

Sastanak je dio aktivnosti programa “Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela” provodi Ženska soba- Centar za seksualna prava  u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (S.O.S. telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije); Udruga ZvoniMir, uz financijsku podršku Ministarstva  pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Ženska prava – Zašto su važna

Ženska prava podrazumijevaju pravne, ideološke, filozofske, i političke koncepte prema kojima svako ljudsko biće ženskog spola samim činom rođenja, bez obzira na porijeklo ili državljanstvo, stiče određen broj neotuđivih prava, a koje se sadržajem razlikuju od šireg koncepta ljudskih prava.

Kroz povijest je pokazano kako je ženski rod bio izložen strašnim zločinima, jedan od poznatih primjera masovnog zlostavljanja žena je i tzv. lov na vještice kada su ubijene na tisuće žena.

Prije žene nisu imale ni pravo glasa. Što se tiče naših prostora, žene su u Jugoslaviji ostvarile pravo glasa 11.08.1945, dok su, primjerice, u Saudijskoj Arabiji ostvarile isto pravo tek 2015.godine. Isto tako, u Saudijskoj Arabiji je ženama tek 2018. godine dozvoljeno samostalno polaganje vozačkog ispita kao i samostalna upotreba i vožnja prijevoznim sredstvima.

Često se pitamo zašto je trebalo toliko dugo vremena da se uopće pokrenu pitanja samih ženskih prava.

Kada gledamo i današnje stanje u našem društvu, vidimo kako su i danas žene na našim prostorima smatrane kao „zasebna vrsta”. I danas imamo podjelu poslova na „muške” i „ženske” poslove. Još uvijek većinom žene idu na porodiljne dopuste, brinu se o djeci, većinom žene idu i na školske roditeljske sastanke. Briga o djeci je i danas smatrana tipičnim „ženskim” poslom. Isto tako, kućanski poslovi su „ženska” briga, tako da kuhanje, peglanje, čišćenje, obavljaju većinom žene, te jako mali postotak muškaraca im u tome pomaže. Tako da, i danas, žena koja ima i redovit posao, nakon 8 sati istoga, vraća se kući gdje se njezino radno vrijeme nastavlja, gdje i dalje radi. Najgore od svega je to što za taj rad kod kuće često ne dobije ikakva priznanja ili zahvalnost. U našem društvu se još uvijek podrazumijeva da je žena na raspolaganju u svako doba dana.

Uz sve to, u zadnje vrijeme se na našim prostorima ženama počela nametati zabrana prava na izbor, gdje određeni ljudi nameću svoje religijske stavove te na taj način žele ustrašiti i žene opet dovesti na razinu manje vrijednih ljudskih bića koja su bez prava na samostalni izbor. Ako se primjerice žena odluči na abortus, iz ovog ili onog razloga, biti će proglašena ubojicom i maltretirana od strane tih istih ljudi.

Nažalost, borba protiv omalovažavanja žena i ženskih prava i dalje traje, i jako sporo se vide pomaci.

Ostaje nam samo da se borimo, i da se svatko od nas uključi u tu borbu, već od školskih dana kako bismo imali bolju budućnost gdje će žene stvarno biti ravnopravne muškarcima.

Gimnazijalka Maturantica

Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta Za VEZe BEZ nasilja! kojeg  provodi udruga “HERA“ Križevci u partnerstvu s Gimnazijom Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci, Turističko-ugostiteljskom i prehrambenom školom Bjelovar, a podržan je od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.