Novosti

Održan šesti sastanak projektnog tima NOVI POČETAK

U prostorima PORA-e Regionalne razvojne agencije Koprivničko-križevačke županije 01.06.2021.godine je održan šesti sastanak projektnog tima projekta “Novi početak” kojemu su prisustvovali predstavnici Koprivničko-križevačke županije kao korisnika, projektnih partnera Udruge HERA Križevci i Centra za socijalnu skrb Križevci te Razvojne agencije PORA-e.

Na sastanku se razgovaralo o aktivnostima u sklopu projekta te dogovarani detalji oko pripreme drugog zahtjeva za nadoknadom sredstava, kao i pojedinosti o financiranju projektnih aktivnosti. Postupak nabave za odabir izvođača radova za uređenje sigurne kuće je pri kraju te je uskoro planirano potpisivanje ugovora, nakon čega će započeti i radovi. Usporedno s time, bit će obavljena procedura za ugovaranje nadzora i koordinatora zaštite na radu.

Sigurna kuća trenutno funkcionira u unajmljenom prostoru te su preko projekta zaposleni socijalni radnik, stručni savjetnik za rad sa žrtvama nasilja i asistent u skloništu. Projekt financira privremeni najam prostora i režije, kao i nabavu prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština za korisnike. Dosad je kupljen dio opreme koji se koristi u privremenom smještaju (bijela tehnika i računala), a najveći dio opreme bit će nabavljen po završetku radova. U narednim tjednima obavit će se i procedura kupnje automobila za sigurnu kuću.

Tijekom svibnja započela su javna predavanja u okviru projekta u koordinaciji s Udrugom HERA. Teme predavanja bile su: „Nasilje u obitelji kao rizičan čimbenih razvoja djece“ i „Socijalna izolacija ii socijalna zamka za žrtve obiteljskog nasilja?“, a također je održana i početna konferencija.

Preko projekta Novi početak sredstvima Europskog socijalnog fonda osigurano je 9.233.880,49 kuna za unaprjeđenje sustava podrške, prevencije i zaštite od nasilja nad ženama, jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade sa ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji, te podizanje svijesti javnosti o pravima žrtava nasilja. U sklopu ovog projekta, koji je započeo u studenom 2020. i traje 30 mjeseci, planira se urediti i opremiti prostor sigurne kuće za žrtve nasilja u obitelji na području Koprivničko-križevačke županije.

Izvor: Kckž županija

Izložba radova učenika/ca Gimnazije Ivana zakmardija Dijankovečkoga u sklopu projekta Za VEZe BEZ Nasilja!

28.svibnja 2021.godine učenici i učenice Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci postavili su u školskoj knjižnici  u sklopu projekta Za VEZe BEZ nasilja! izložbu pod nazivom “Poruka vršnjaku/vršnjakinji koji su u nasilnoj vezi”. Radovi koji su izloženi usmjereni su  na problematiku  nasilja u partnerskim vezama, porukama koje sadrže radovi naglasili su nultu toleranciju prema nasilju u vezama i općenito. Svoju izložbu su usmjerili prema svakoj osobi koja se nalazi u toksičnoj vezi te su je stoga i nazvali „Poruka vršnjaku/vršnjakinji koji su u nasilnoj vezi“. Križevačke gimnazijalke i gimnazijalci su prepoznali problem nasilja u vezama i traga koje ono ostavlja na žrtvama, te se tako putem izložbe obraćaju onima kojima treba ohrabrenje i pomoć da prepoznaju svoju vrijednost i ne trpe nasilje niti u jednom obliku. Projektom   Za VEZe BEZ nasilja!  educirani su učenici i učenice Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci za vršnjačke edukatore, svoje znanje prenijeli su na ostale učenike i učenice kroz predavanja te se tako  doprinijelo učinkovitoj prevenciji nasilja u partnerskim vezama među mladima te stvaranju nulte tolerancije na nasilje. projekt je imao za cilj  unaprjeđenje suradnje organizacija civilnog društva i institucija u provođenju učinkovitih programa koji se bave prevencijom i sprječavanjem nasilja u partnerskim vezama mladih.

Projekt  Za VEZe BEZ nasilja! provodi Udruga ”HERA” Križevci u partnerstvu sa Gimnazijom Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci i Turističko-ugostiteljskom i prehrambenom školom Bjelovar. Projekt je financijski podržan sredstvima  Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

 

Održan partnerski i intervizijski sastanak programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“

Dana 20. i 21. svibnja 2021. predstavnice Udruge “HERA” Križevci sudjelovale su u Šumećanima  na drugom partnerskom i intervizijskom sastanku programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Partnerski je sastanak bio u znaku odrađenih aktivnosti  kao i onih koje slijede u okviru ove godine provedbe Programa te vježbi u kojima su sudjelovali/e svi/e predstavnici/e udruga. U  prvom dijelu intervizijskog sastanka imali/e smo priliku poslušati  predavanje kojeg je na temu „Specifičnosti u radu s LGBTIQ osobama žrtvama kaznenih djela“ održala Karla Horvat Crnogaj iz Ženske sobe – Centar za seksualna prava, dok je drugi dio bio namijenjen  rješavanju konkretnih slučajeva iz prakse uz pomoć odvjetnika Kristijana Pelca.

Program na području 13 županija provode Ženska soba – Centar za seksualna prava, kao koordinatorica te: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga “HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac „Korak“; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (S.O.S. telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije); Udruga ZvoniMir. Financiran je sredstvima Ministarstva pravosuđa i uprave RH.

Svaka osoba ima svoja prava u vezi i ima svako pravo izaći iz nje ako se ne osjeća dovoljno ugodno u njoj

Oblici nasilja u vezama

Nasilje u vezama se može dogoditi na razne načine. Ne postoji nasilje koje je gore ili bolje. To je velika kontrola nasilnika prema žrtvi. Prema podacima iz Hrvatske, čak 58% mladih između 16 i 26 godina su doživjeli neki oblik nasilnog ponašanja u vezi. U 2019. je zabilježeno čak 28% više povećanja broja nasilja među bliskim osobama. Možemo ga podijeliti na: fizičko, seksualno, psihičko i ekonomsko zlostavljanje.

Kad se spomene nasilje u vezama možda je prva asocijacija fizičko nasilje, no psihičko je upravo ono koje se najčešće događa. Najteže ga je prepoznati, a žrtva najčešće tolerira takvo ponašanje i opravdava ih za nasilnikovo izražavanje ljubavi. Za to nasilje možemo nekad reći i da je emocionalno zlostavljanje. Jer žrtva osjeća emocionalnu bol kroz cijelo zlostavljanje i ostavlja posljedice. Karakteristike su: vrijeđanje, kritiziranje, zastrašivanje prekidom veze, verbalne i emocionalne prijetnje itd. Drugi najčešći oblik nasilja je fizičko nasilje. Karakterizira fizičku bol i ozlijede prema žrtvi, to mogu biti: čupanje kose, pljuskanje, udaranje nogama, bacanje predmeta itd. Žrtve često prvi udarac opravdavaju da je nasilnik bio jako loše volje ili da je to bilo slučajno. To dovodi da se svakom sljedećem nasilju povećava intenzitet. Seksualno zlostavljanje se temelji na neželjenim i neugodnim ponašanjima seksualne prirode.

Karakteristike su neželjeni dodiri, komentari ili poljupci sve do spolnog odnosa na koji žrtva nije pristala. Potrebno je naglasiti da je seksualno zlostavljanje nasilje neovisno o odnosu počinitelja i žrtve i da žrtva nije kriva. Izlaganje seksualnom zlostavljanju smanjuje razinu samopoštovanja i stvara negativnu sliku o vlastitom tijelu. Ekonomsko zlostavljanje odnosi se na ponašanja  kojima nasilnik ograničava i kontrolira žrtvine resurse i potencijale. Ponašanja koja uzrokuju ekonomsko zlostavljanje: oduzimanje i/ili uskraćivanje financijskih sredstava, potpuna kontrola kućnog budžeta, učestalo provjeravanje potrošenog novca, zabrana zapošljavanja itd. Veliki problem ove vrste nasilja je da se može nastaviti nakon što žrtva napusti nasilnika.

Na kraju, adolescencija je razdoblje u kojemu stvaramo stavove i iskustva koja će imati utjecaj na međuljudske odnose u budućnosti. Važno je naglasiti da prema svim oblicima nasilja treba imati nultu toleranciju. Svaka osoba ima svoja prava u vezi i ima svako pravo izaći iz nje ako se ne osjeća dovoljno ugodno u njoj. I zato je jako važno znati prepoznati znakove  nasilja i tražiti pomoć ako je potrebna.

A.Š. – učenik Turističko-ugostiteljske i prehrambene škole Bjelovar

Tekst je nastao u sklopu projekta Za VEZe BEZ Nasilja!

Održano predavanje na temu nasilja u obitelji u sklopu projekta NOVI POČETAK

U srijedu 19.05.2021.godine održano je online predavanje u svrhu podizanja svijesti javnosti o obiteljskom nasilju te prevenciji putem aplikacije Microsoft Teams. Predavanje je dio aktivnosti projekta  „NOVI POČETAK“.

Projekt „NOVI POČETAK“ provodi Koprivničko-križevačka županija u partnerstvu sa Udrugom “HERA“ Križevci i Centrom za socijalnu skrb Križevci. Projekt je financijski podržan sredstvima  iz Europskog socijalnog fonda.

Predavanje sa temom Nasilje u obitelji kao rizičan faktor razvoja djece održala je prof. dr.  Marina Ajduković, profesorica na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sadržaj predavanja prof. dr.  Marina Ajduković odnosio se na dijete u obitelji u kojem se događa nasilje među roditeljima, neke nove spoznaje o učinku nasilja na djecu, neeurorazvojni pogled na traumatska iskustva u djetinjstvu te značaj prevencije. Istaknuto je kako nasilje među roditeljima povečava rizik da će dijete doživjeti neki oblik zlostavljanja ili zanemarivanja u obitelji. Kao faktor zaštite bitan je prekid međugeneracijskog prijenosa nasilja.

Predavanje sa temom Socijalna izolacija ili socijalna zamka za žrtve obiteljskog nasilja održala je Željka Barić,  ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga – Zagreb”. Tijekom predavanja istaknut je statistički prikaz kretanja pojave nasilja, organizacija rada Doma “Duga-Zagreb” u vrijeme pandemije, psihosomatske posljedice života u nasilju, kako pomoći žrtvi te sigurnosli plan za samostalni život i/ili povratak partneru. Tijekom predavanja također je istaknut i psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji kao zaštitna i sigurnosna mjera.

Na predavanju su sudjelovali predstavnici/e Koprivničko-križevačke županije, PORA-e, Centara za socijalnu skrb, policije, sudova,  Odjela za podršku žrtvama i svjedocima, obrazovnih institucija te organizacija civilnoga društva.