Udruga Hera

Edukacija policijskih službenika

Povodom Europskog dana zaštite žrtava kaznenih djela, koji se prema Europskoj komisiji obilježava 22. veljače, od strane Udruge Hera iz Križevaca u četvrtak, 25. veljače, održana je edukacija za sedamnaest policijskih službenika Policijske uprave koprivničko-križevačke. Edukacija policijskih službenika održana je sukladno članku 25. i 26. Direktive 2012/29/EU Europskog  Parlamenta i Vijeća o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.

Udruga Hera je nevladina organizacija osnovana s ciljem senzibiliziranja i educiranja javnosti o problematici nasilja u obitelji, borbe protiv nasilja u obitelji, humanitarnog rada, razvoja i poticanja kreativnosti žena,  te zdravstvene preventive i osvješćivanja aktualnih problema, a sve u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava osobito žena i djece. Ista pruža stručnu pomoć žrtvama nasilja, organizira i sudjeluje u raznim edukacijama, te se bavi izdavanjem informativnih letaka i brošura. Udruga Hera je jedna od institucija kojoj se mogu obratiti žrtve kaznenih djela i prekršaja na području naše Županije – SOS telefon 24 sata: 711 077.

Od strane predsjednice Udruge Marine Švagelj-Jažić održana je edukacija na temu „Psihološki aspekt žrtava“. U interakciji s policijskim službenicima prorađene su faze u razgovoru sa žrtvom nasilja, zakonodavni okvir u zaštiti žrtava, osnovni principi rada na SOS telefonu za žene koje su preživjele neki od oblika nasilja, razlozi zbog kojih žrtve obiteljskog nasilja najčešće ne prijavljuju i ne žele napustiti svoje zlostavljače.

Psihologinja Sanela Štubelj održala je predavanje ne temu „Mentalna zaštita profesionalaca-stres i tehnike nošenja sa stresom“. Kroz edukaciju prorađeni su dijelovi koji se odnose na prepoznavanje stresa, uzroci nastanka stresa, simptomi i posljedice nagomilanog stresa, vrste suočavanja sa stresom.

Tijekom ove godine, u sklopu mjesečnog dopunskog stručnog usavršavanja nastaviti će se kontinuirana edukacija policijskih službenika na temu „Pomoć i podrška žrtvama kaznenih djela“ od strane Udruge Hera iz Križevaca.

Kako prebroditi razvod

Razvod donosi mnoge promjene kako kod roditelja tako i kod djece.

  • emocionalne i socijalne promjene  – tuga, depresija, osjećaj manje vrijednosti, usamljenost; gubitak zajedničkih prijatelja, preuzimanje novih obiteljskih uloga
  • financijske i profesionalne –  manjak novaca ili nedostatak vremena za obaveze

Djeci se mijenja čitav svijet – ne samo da više ne žive s oba roditelja, već često mijenjaju dom, vrtić ili školu, prijatelje ili se privikavaju na nove članove obitelji.

Djeca često misle da je nešto što su učinili dovelo do poteškoća između roditelja i sebe okrivljavaju za razvod. Oni često vjeruju da ukoliko će biti zaista dobri, sve će ponovno biti u redu i roditelji će biti zajedno.

Roditelji su u okolnostima rastave zaokupljeni vlastitim problemima te pronalaženjem načina nošenja sa novonastalnom situacijom, u takvim situacijama nerijetko  zanemaruju djetetove poteškoće i potrebe, pa je vrlo bitno u ovakvim kriznim situacijama pronaći stručnu pomoć.

Ukoliko Vam je potrebna podrška i pomoć nazovite u Savjetovalište i dogovorite razgovor sa stručnom osobom, psihologinjom ili socijalnom radnicom.

 

 

 

Nasilje u partnerskim vezama/obitelji

U našem je društvu često uvjerenje da je nasilje u partnerskim odnosima privatna stvar i da je prihvatljivo da muž ponekad tuče svoju ženu, da dečko tu i tamo udari svoju djevojku. Međutim posljedice nasilja u partnerskim odnosima su ozbiljan društveni problem.

Nasilje u partnerskim vezama je sustavan obrazac zlostavljajućeg ponašanja koji se čini u svrhu kontrole, dominacije i zastrašivanja.

Nasilje u vezama utječe na fizičko, mentalno, emocionalno zdravlje i dobrobit osoba koje su preživjele nasilje.

VRSTE NASILJA:

  • Fizičko (guranje, šamaranje, čupanje kose, udaranje rukama, nogama ili predmetima, opekotine i sve ono što rezultira nanošenjem tjelesnih ozljeda)
  • Socio – ekonomsko (zabrana zaposlenja, a istovremeno kontroliranje i uskraćivanje novca)
  • Seksualno (dobacivanje uvredljivih komentara seksualnog sadržaja; bilo koji oblik seksualne aktivnosti bez pristanka druge osobe; prisila na stupanje u seksualni odnos a također i prisila na seksualni odnos bez upotrebe kondoma;  silovanje )
  • Emocionalno/ psihičko (vrijeđanje, omalovažavanje, izolacija od prijatelja/prijateljica i obitelji, kontroliranje odijevanja, ponašanja i kretanja osobe s kojom ste u vezi, ljubomorno i posesivno ponašanje, uništavanje stvari)
  • Strukturalno ili indirektno (gdje nema direktnog počinitelja, žene na istom poslu manje zarađuju od muškaraca, drugačiji tretman na sudu i sl…)

Nasilje u partnerskim vezama je cikličko:

 

 

N A S I L J E  U  V E ZI /OBITELJI ESKALIRA

FIZIČKO                     ->>>>>>>>>>>>>>>>>>              SMRT

Vikanje, udaranje,  ritanje, bacanje predmeta,  gušenje,  uporaba oružja, ubojstvo/samoubojstvo

VERBALNO              ->>>>>>>>>>>>>>>>>>            SAMOUBOJSTO

Okrivljavanje,  kritiziranje, “ništa ne vrijediš”, ignoriranje, vikanje,  izolacija,  ponižavanje

SEKSUALNO            ->>>>>>>>>>>>>>>>>>           SILOVANJE

    Neželjeni dodiri, seksizam, prisiljavanje na seks

 

Obećanja i povremena zatišnja nisu nužno znak promjene već dio nasilničkog ponašanja. Bez intervencije i promjene  situacija će se samo pogoršati, a može ćak završiti i nasilnom smrću.

 

Znajte da:

Radi nasilja koje se dešava vama trpi i vaša okolina, prijatelji, obitelj…

Nasilnik/ca se neće promijeniti sam od sebe, niti ćete ga promijeniti vi.

Prestanak nasilja nad vama desiti će se samo ukoliko nađe novu žrtvu.

To može biti za 10 dana, 10 mjeseci, 10 godina…… ili nikad…

Važno je NE  šutjeti …. već potražiti pomoć!

Održana završna konferencija projekta “Zajedno za mame”

ODRŽANA ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA „ZAJEDNO ZA MAME“ KOJI OSNAŽUJE LOKALNE UDRUGE I INSTITUCIJE ZA PRUŽANJE POMOĆI MALOLJETNIM TRUDNICAMA I MAJKAMA

 

Veća pomoć i podrška mladim i maloljetnim majkama Koprivničko-križevačke županije

 

Zagreb, 24. veljače 2016. – Završna konferencija projekta „Zajedno za mame“ usmjerenog na pomoć maloljetnim i mladim majkama i njihovim obiteljima na području Koprivničko-križevačke županije održana je u utorak 23. veljače u Križevcima. Konferenciju su otvorili zamjenik gradonačelnika Grada Križevaca Tomislav Katanović i izvršna direktorica Udruge roditelja „Korak po korak“ Silvija Stanić.

Svoja su iskustva sa sudionicima podijelile i maloljetne majke koje su sudjelovale na edukativno-informativnim radionicama u okviru projekta. „Imam 20 godina i majka sam dvogodišnjeg djeteta te sam jedna od mladih majki koje su sudjelovale u radionici. Na nju su me voditeljice pozvale baš u pravo vrijeme, kad sam kao i sve mlade majke imala puno pitanja o tome što i kako dalje. Sad kad je projekt završio mogu reći da imam više samopouzdanja i da sam puno bolje informirana o pravima mladih i samohranih majki, pravilnom odgoju, brizi o zdravlju i zaposlenju. Svoja sam iskustva podijelila i s drugim mladim majkama koje nisu sudjelovale na radionici i kojima bih preporučila da se u budućnosti priključe projektu“, izjavila je jedna od sudionica u programu. „smatram da su mi radionice koje sam pohađala pružile odgovore na sva pitanja koja sam imala. Kroz ovaj sam projekt upoznala druge mlade majke sa sličnim iskustvima i problemima, međusobno smo si bile podrška i davale si savjete. Sa završetkom projekta stekla sam nova znanja o odgoju, brizi o djetetu i svojim pravima te sam upoznala voditeljice radionica koje su mi postale prijateljice. Radionice bih preporučila svim mladim majkama jer nude puno podrške i odnos od povjerenja te nova saznanja“ naglasila je devetnaestogodišnja sudionica u programu i majka jednogodišnjeg djeteta.

Projekt „Zajedno za mame“ provodi Udruga roditelja „Korak po korak“ po uzoru na uspješan model svog dugogodišnjeg projekta „Mama je mama“, u suradnji s Udrugom „Hera“ Križevci, zagrebačkim Udruženjem „Djeca prva“ i Centrom za socijalnu skrb Križevci s ciljem osnaživanja lokalnih udruga i institucija za pružanje psihosocijalne i druge potrebne pomoći maloljetnim trudnicama, majkama i njihovim obiteljima. Tako je putem projekta zaposlenicima Udruge „Hera“ povećana razina znanja i vještina u primjeni modela i standarda kvalitete u pružanju socijalnih usluga i vođenju udruge, a potpisanim Protokolom o suradnji udruga je postala priznati partner u pružanju socijalnih usluga u zajednici. Time će se mladim majkama pružiti mogućnost boljeg informiranja, educiranja i jačanja osobnih kompetencija i socijalnih vještina te će tako moći aktivnije sudjelovati u zajednici.

„Unatoč tomu što zbog nevelikog broja nisu značajan društveni problem, maloljetničke trudnoće u Hrvatskoj su velik osobni i obiteljski problem i stoga im je potrebno posvetiti svu stručnu pažnju. Uspjeh projekta ‘Mama je mama’ potaknuo nas je na širenje dobre prakse i u druge krajeve Hrvatske i veseli nas što smo imali priliku osnažiti naše lokalne partnere za snažnije pružanje pomoći maloljetnim i mladim majkama na području Koprivničko-križevačke županije. Ovim putem zahvalio bih svim partnerima i dionicima koji su se priključili projektu i koji svojim sudjelovanjem, iskustvom i stručnošću doprinose njegovoj održivosti“, istaknuo je Bojan Krsnik, voditelj projekta „Zajedno za mame“ iz Udruge roditelja „Korak po korak“.

Osim stvarnih iskustava polaznica radionica, na završnoj je konferenciji predstavljena i publikacija s ostvarenim rezultatima i preporukama za daljnje aktivnosti usmjerene na pomoć i podršku maloljetnim i mladim majkama te je istaknut značaj projekta za lokalnu zajednicu i mogućnost njegove primjene u drugim sredinama. Organizatori projekta kao preporuke ističu važnost umrežavanja organizacija civilnog društva koje su pružatelji socijalnih usluga kako bi se otvorile mogućnosti njihovog razvoja u zajednici i postigla bolja iskorištenost pojedinačno nedovoljnih ljudskih i financijskih resursa. Nadalje, bitno je kontinuirano raditi na suradnji pružatelja usluga iz civilnog društva s institucionalnim pružateljima i nositeljima javnih ovlasti. Obje strane trebaju uložiti napore da se redovito procjenjuju potrebe za socijalnim uslugama u lokalnoj zajednici te da se usluge zajednički prilagođavaju novim socijalnim rizicima.

Organizatori su istaknuli i kako je potrebno nastaviti s uvođenjem standarda kvalitete u pružanju socijalnih usluga jer se njihovom sustavnom primjenom olakšava rad pružatelja usluga i omogućava kontinuirana kontrola njihove kvalitete. Upozorili su da modeli socijalnih usluga trebaju biti prilagođeni lokalnim prilikama i različitim potrebama korisnica, no ključno je da ih se motivira na nastavak školovanja. Osobito je naglašen posebno težak položaj mladih romskih majki jer su one napustile školovanje još u osnovnoj školi, prije nego što su postale majke, a time su potpuno smanjile svoje šanse za zapošljavanje i ekonomsku samostalnost. Organizatori su podsjetili i da se pružanje integriranih socijalnih usluga na lokalnoj i regionalnoj razini temelji na procjeni potreba korisnika za uslugama iz različitih sustava te je njihovo ostvarivanje potrebno koordinirati kroz međusektorsku suradnju sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i drugih, ako je potrebno.

Projekt „Zajedno za mame“ provodi se u okviru instrumenta „Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga (HR.5.2.04)“, u okviru prioritetne osi 5 „Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje“ i mjere 5.2 „Jačanje uloge organizacija civilnog društva (OCD-ova) za društveno-gospodarski rast i demokratski razvoj“ Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007.-2013. Projekt sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

 

Sudjelovanje na okruglom stolu „Primjena prava žrtava kaznenih djela – iskustva u praksi“

Povodom obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela 22. veljače 2016. godine Ministarstvo pravosuđa organiziralo je okrugli stol na temu „Primjena prava žrtava kaznenih djela – iskustva  u praksi“.

Okrugli stol održao se 22.02.2016.g. u prostorijama Ministarstva pravosuđa.

Cilj okruglog stola je bio pokazati dobre primjere iz prakse u dijelu koji se odnosi na primjenu prava žrtava tijekom prethodnog i kaznenog postupka, ali i probleme s kojima se suočavaju žrtve i osobe koje pružaju pomoć i podršku.
Na okruglom stolu izlagali su  predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, državnog odvjetništva, sudova, Odjela za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstva pravosuđa, odvjetništva, te organizacija civilnog društva.

Bilo je riječi o pozitivnim primjerima iz prakse, osobito o unapređenju položaja žrtava uvođenjem stručne podrške kroz djelovanje odjela za podršku žrtvama i svjedocima, te normativnom okviru kojim su žrtvama kaznenih postupka priznata određena prava sukladno međunarodnim standardima. Istaknuta je potreba dodatnog unapređenja položaja žrtava te jačanje mreže podrške.

Ispred udruge HERA na okruglom stolu sudjelovala je predsjednica udruge Marina Švagelj Jažić.

Na Europski dan žrtava kaznenih djela organizacija Victim Support Europe (VSE) objavila je video o žrtvama kaznenih djela u Europi, u kojem se objašnjava problem viktimizacije u EU, opisuju se moguće posljedice viktimizacije žrtava zločina, kao i prava svih žrtava zločina u Europi te se prikazuju različiti načini podrške žrtvama. Podizanje svijesti putem ovog videa usmjereno je na osobe u Europi i širom svijeta te VSE poziva na gledanje, dijeljenje i upotrebu ovog videa s ciljem podizanja svijesti o pravima žrtava i podršku žrtvama u EU.

Promotivni video pogledajte ovdje.